Le lettere di Antun Vrančić al vescovo di Zagabria e bano di Croazia Juraj Drašković conservate presso il Centro delle Collezioni Diocesani di Győr (Ungheria)
Letters of Antun Vrančić to the Bishop of Zagreb and Ban of Croatia Juraj Drašković, preserved at the Diocesan Collections Centre in Győr (Hungary).

Summary/Abstract: U radu se analizira korpus sačuvanih pisama hrvatskog humanista, diplomata i crkvenog velikodostojnika Antuna Vrančića (1504. – 1573.) i zagrebačkog biskupa i hrvatskog bana Jurja Draškovića (1525. – 1587.) pohranjen u Sabirnom centru Đurske biskupije u Mađarskoj, koji se sastoji od Biskupijski arhiv i Biskupijsku knjižnicu. Korpus se sastoji od trinaest Vrančićevih i jednog Draškovićevog pisma. Pisma obuhvaćaju vremensko razdoblje od 1557. do 1573. i nalaze se većim dijelom unutar Vrančićeve knjige pisama naslovljene Correspondentiae Antonii Verancsics archiepiscopi Strigoniensis koja se čuva pod signaturom GyEK Ms. I. 22. u Biskupijskoj knjižnici u Đuru. Iznimka je Vrančićevo pismo od 12. lipnja 1569. koje se čuva u Biskupijskom arhivu u Đuru pod signaturom GyEL GyKHhLt Th. 39, n. 28555. Analiza pisama otkriva koje su zajedničke brige i interesi povezivali dvojicu sunarodnjaka i visoko pozicioniranih crkvenih velikodostojnika, primjerice po pitanju heretika i osmanskih prodora te koje su novosti, raznolike i zanimljive tematike, razmjenjivali. Sadržaj korespondencije interpretira se kroz četiri kategorije: crkvena tematika, politička tematika, književna tematika i varia. U kategoriji crkvene tematike osvrnulo se na teme poput izbora novog pape Pija IV., problema s hereticima, Vrančićevih biskupskih dužnosti i dr. Od političkih tema istaknule su se one o glasinama vezanim uz utvrdu Hrastovicu, osmansko osvajanje Cipra i bitku kod Lepanta. U kontekstu književne tematike osvrnulo se na uobičajenu praksu među humanističkim intelektualcima da putem pisama šalju i komentiraju književna djela, pa u tome nisu bili iznimka ni Vrančić i Drašković. U kategoriji varia nastojalo se prikazati o kojim su se zanimljivim novostima iz kraljevskih i carskih obitelji Vrančić i Drašković informirali, ali i kad je u pitanju njihova bliža rodbina poput Draškovićeva rođaka Skoblića. Osim toga, u prilogu rada donosi se editio princeps dvaju Vrančićevih pisama iz 1569. godine koja, za razliku od ostalih pisama iz navedenog korpusa, nisu objavljena u mađarskoj ediciji iz 19. stoljeća Monumenta Hungariae historica. Scriptores – Verancsics Antal, Összes munkái (ur. L. Szalay – G. Wenzel).

• Details
• Contents