Živost naglasnoga sustava
This paper uses one nominal accentual subtype to illustrate current changes in the accentual system that affect both the inventory and the distribution of ‘accents’ in Standard Croatian.
More...We kindly inform you that, as long as the subject affiliation of our 300.000+ articles is in progress, you might get unsufficient or no results on your third level or second level search. In this case, please broaden your search criteria.
This paper uses one nominal accentual subtype to illustrate current changes in the accentual system that affect both the inventory and the distribution of ‘accents’ in Standard Croatian.
More...
Svakodnevno u hrvatskome tisku nailazimo na nedosljednu uporabu odnosnih pridjeva tibetski i tibetanski. Tibetanski terijer, tibetanski mastif, tibetanske gljive, Tibetansko visočje, samo su neki od primjera pogrješne uporabe tih pridjeva.
More...
Kaže se da istina uvijek izbije na vidjelo, kad – tad. Tako je bilo i s knjigom Franje Benešića Razmatranja, drugi svezak, koja je 2009. u Iloku predstavljena u pretisku, i to s crvenim označenim cenzorskim interventima zbog kojih je knjigu i zabranila starojugoslavenska vlast, dotično šestojanuarska diktatura.
More...
Prva javna rasprava o znamenitoj Deklaraciji o nazivu i položaju hrvatskoga književnoga jezika iz 1967. godine održala se 23 godina nakon njezine obznane. Dogodilo se to 22. prosinca 1990. godine u Tovarniku, rodnom mjestu Antuna Gustava Matoša na hrvatsko-vojvođanskoj granici.
More...
Pozdravljam sudionike ovoga spomen-skupa u Tovarniku kojim se podsjećamo na skup na kojem se prvi put govorilo o Deklaraciji u slobodnoj Hrvatskoj. To je toliko važnije što je taj skup pokazao da snage više nisu bile zapretane, da se slobodno diše punim plućima u cijeloj Hrvatskoj, da se proširilo samo područje, prije je bilo suženo uglavnom na Zagreb, ali unatoč svemu bit odnosa hrvatske kroatistike prema hrvatskome književnome jeziku nije se posljednjih 45 godina, od 1965. do danas, sadržajno mijenjao.
More...
Prvo bih htio reći da naslov kakav nam je posljednjih dana poslan – Hrvatski jezik u slobodnoj Hrvatskoj – zvuči vrlo optimistički i s puno vjere u budućnost pa sam ja onu novozavjetnu uzrečicu „Ex oriente lux“ („S istoka /dolazi/ svjetlo“) u najboljoj želji preinačio u „Ex oriente Croatiae lux“ („Svjetlo dolazi s istoka Hrvatske“) gdje, kao što se vidi, ljudi koji su najviše pretrpjeli u Domovinskom ratu imaju možda i najviše vjere u budućnost i Hrvatske i hrvatskoga jezika, najviše samopouzdanja i vjere u vlastite snage.
More...
Naš je pravopis prošao tešku političku školu jer je mijenjan ne samo pod utjecajem jezikoslovnih spoznaja nego i silom promjenjive političke vlasti.
More...
Zamijećeno je da se posljednjih godina, pa i u stručnim časopisima, neujednačeno piše postotak (%).
More...
Prije više od dvadeset godina, točnije, 20. svibnja 1989., u Zagrebu je održana Osnivačka skupština Hrvatskoga socijalno-liberalnog saveza (HSLS), prve opozicijske stranke u Hrvatskoj nakon Drugoga svjetskoga rata, a za predsjednika njezina Savjeta izabran je Slavko Goldstein.
More...
Prošle je godine čak šest jezikoslovaca kroatista nagrađeno različitim nagradama za svoj znanstveni rad.
More...
Conference-Report: Međunarodni kroatistički skup u Pečuhu (21. - 22. listopad 2010.). Reported by Ernest Barić and Dubravka Smajić.
More...
Dans cet article l’auteur donne quelques exemples de l’accentuation dans la langue croate litteraire: 1. domášiti – dòmāšīm, 2. ràdić – ràdića, 3. noùmēn - nouména. Puisque on emploie et autres formes: 1. dòmašiti – dòmašīm, 2. ràdīč – radíča, 3. nȍumen et nòumen, l’auteur etablit la these que ces premieres formes pour norme croate litteraire sont plus convenabies.
More...
U prostorijama Školske knjige u Zagrebu, 27. svibnja 2010., pred doista mnoštvom posjetitelja, predstavljen je Hrvatski pravopis Stjepana Babića i Milana Moguša. Na predstavljanju su govorili autori, ocjenjivači – Sanda Ham, Nataša Bašić i Mario Grčević; u ime izdavača urednica Pravopisa Dunja Merkler i predsjednik Školske knjige, Ante Žužul. Ovdje donosimo govore ocjenjivača.
More...
Da bi priskrbio pridjevak dobroga, pravopisni priručnik mora nužno ispuniti dva uvjeta: mora biti usklađen sa suvremenim strukovnim jezikoslovno-pravopisnim dosezima te s činjenicama porabne norme kulturne zajednice kojoj je namijenjen.
More...
Kao što se kaže u Predgovoru, knjiga koju predstavljamo novo je djelo posebno u onim poglavljima koje je u prijašnjim izdanjima napisao profesor Božidar Finka. Riječ je o poglavljima koja su se zvala Velika i mala slova, Pisanje riječi iz drugih jezika i Pravopisni znakovi.
More...
Davor Šarić, novinar iz Rijeke, pita kako je pridjev od mišić, a kako od mišica, oba puta kao dio tijela. U Šonjinu Rječniku hrvatskoga jezika nalazi samo mišićni, a mišični nema.
More...
U svojem članku objavljenom u 2. broju Jezika napisao sam o suvremenim srpskim jezičnim priručnicima ovo: „Godine 2006. izašao je Veliki rečnik stranih reči i izraza Ivana Klajna i Milana Šipke dobrano natopljen unitarizmom, a takav je i veliki Rečnik srpskoga jezika.“
More...
Globus od 20. 8. 2010., slično drugim izdanjima EPH (Jutarnji list, Slobodna Dalmacija) i nekim jugonostalgičarskim niskotiražnim balkanskim tiskovinama (Novosti, Slobodna Bosna, Danas, Dani) poklanja čak četiri stranice Snježani Kordić kako bi ona reklamirala vlastitu knjigu Jezik i nacionalizam (Zagreb, 2010). Autoricu Globus predstavlja i kao znanstvenicu „briljantne karijere” s uspjesima prije svega u Njemačkoj.
More...
Pisanije Snježanine u Novostima: Hrvati i Srbi u Hrvatskoj jezično se ne razlikuju.
More...