MITOVI KAO PROIZVODI PSIHE
Teorije razmatrane u poslednjem poglavlju - tvrdile su da se mitovi pre svega odnose na svet prirode, ili na ljude uključene u društvenu zajednicu ili službu bogovima.
More...We kindly inform you that, as long as the subject affiliation of our 300.000+ articles is in progress, you might get unsufficient or no results on your third level or second level search. In this case, please broaden your search criteria.
Teorije razmatrane u poslednjem poglavlju - tvrdile su da se mitovi pre svega odnose na svet prirode, ili na ljude uključene u društvenu zajednicu ili službu bogovima.
More...
Kategorija žanra predstavlja jednu od ključnih, najprotivrečnijih, aii istovremeno i najplodnijih komponenti kinematografske komunikacije - sistema odnosa provociranog pojedinačnim filmskim celinama.
More...
Od najstarijih vremena ljudi su nastojali da se takmiče međusobno u postavljanju sportskih rezultata »koji bi ostali u sećanju, tj. koji bi se pamtili kao maksimalna dostignuća u borbi s vremenom, prostorom, protivnikom«.
More...
S nekoliko drugih viših sisara, čovek deli čudnu privilegiju građanstva u dva sveta.
More...
U ovom mitu, koji je psihička i duhovna stvarnost Uitoto Indijanaca iz Kolumbije, stvaranje sveta je postignuto putem sna. Najpre postoji Reč, nemi zvuk, početak Ništavila. Iz ovog nepostojanja, Otac, kosmičko telo, pojavljuje se kao čisto Biće.
More...
1. Srodno Disu, samo mnogo samosvjesnije i uvjerljivije, i indijski mudraci san smatraju tek smetnjom i preprekom pune budnosti, trijeznosti i rashlađenosti, koja im je ideal. San kao patološku pojavu, a ne zdravo spavanje.
More...
Među narodima srednjeg i bliskog istoka od davnina je pridavan poseban značaj snu i viđenjima koja se u njemu pojavljuju. U ponečem su se prema snovima narodi starine odnosili jednako, a po nečemu su na različite načine objašnjavali poreklo ove duboko ljudske pojave, tokom koje se čoveku priviđaju razni predmeti, živi i umrli rođaci i poznanici s kojima snevač nekada vodi izravni razgovor, kraći ili duži doživljaji, od jednostavnih svakodnevnih preko jasno putenih do sasvim nejasnih i nerazrešivih.
More...
Pristupiti snovima s aspekta tradicionalne kulture, u kojoj se ispoljava magijska moć snova, pretpostavlja diferenciranje predmeta razmatranja na oblast u kojoj se snovi dovode u neposrednu vezu sa životnom praksom i na sferu u kojoj se transponovanii mehanizam sna može prepoznati u raznovrsnim oblicima tradicionalne kulture.
More...
Shema simbolizacije je zakon kulture — i sve čovekove duhovne delatnosti. Delovanje tog zakona, međutim, nigde se ne pokazuje, ni u kulturi.
More...
Kako dolazimo do pojma o snu? Skloni smo da o snu mislimo kao o unutarnjem duševnom stanju ili procesu i da pretpostavimo kako svako od nas do pojma sna dolazi obraćajući pažnju na ovaj proces u samome sebi.
More...
Literatura o snu uvek je bila fascinirana time što je svet naših snova toliiko različit od sveta svesnog doživljavanja. Tako se u toj literaturi naglašava da se Ja-kompleks u snu raspada, da dolazi do disocijacije, da više ne postoje nikakve granice Ja, ili da Ja više ne raspolaže odgovarajućom sposobnošću koordinacije pojedinačnih psihičkih komponenta.
More...
U ovim raspravama Vitgenštajn je bio kritičan prema Frojdu. Međutim, on je takođe iznosio onoliko koliko je bilo u onome što Frojd kaže o pojmu »simbolizam snova«, ili, na primer, u tvrđenju da ja, kad sanjam, u iizvesnom smislu »nešto govorim«. Vitgenštajn je pokušavao da ono što je kod Frojda vredno odvoji od tog »načina mišljenja« koji je želeo da pobije.
More...
O važnosti koju su najranije kulture pridavale snovima i tumačenju snova svedoče i sanovnici čija je starost oko 20. veka p.n.e. (sačinjeni u Egiptu i Mesopotamliji).
More...
Poznato je da Kafka nije volio simbole. Smatrao je da mogu biti uzrokom teških nesporazuma, da iz njih proističu mnoge nejasnoće. Pa ipak, njegovo djelo nije nikada neposredni iskaz nekog nedvojbenog empirijskog iskustva, zbilja je uvijek prelomljena kroz prizmu, koja premda ne izobličuje sliku, zasigurno je projicira u neku drugu plohu.
More...
Karl Gustav Jung je uspešno nastavio, proširio i produbio učenje o snovima Sigmunda Frojda, kome nesumnjivo pripada uloga »prvog pokretača« i originalnog otkrivaoca istine o snu.
More...
Klasična psihoanaliza često se služila simbolima kao konceptima. čak se može reći da su psihoanalitički simboli osnovni koncepti psihoanalitičkog istraživanja.
More...
Polazna tačka u pozorišnoj kritici Ognjena Lakićevića, je, bez sumnje, antropološka: u vrednosnoj hijerarhiji anatomije pozorišnog delà i svega onoga okolo njega, on je nastojao da, pre svega, odredi ulogu i položaj glumca u odnosu na ono što bi glumac prema koncepciji autora trebalo da bude, ali i onog što bi glumac po sili svoje individualne, estetičke koncepcije i koncepcije pozorišnog mehanizma, normi i tradicije, morao da bude.
More...
Indijska kultura, indijska civilizacija, tema je koja mnoge neobično zanima. Svjedoci smo i kod nas i posvuda u svijetu ogromnog broja izdanja knjiga koje se bave raznim aspektima indijske misli.
More...
U poznatom delu Homo ludens Johan Huizinga smatra da svaka ustanova civilizacije vodi poreklo od prastarih rituala igre, i to od sudnice do škole, od političkih kongresa do muzeja, od religioznih ceremonija do vladajućeg aparata, i zato ističe kako smo »potpuno došli do uverenja da se kultura zasniva na plemenitosti igre, a da bi dostigla najviši nivo stilskog kvaliteta i dostojanstva, mora da prihvati komponente zabave ...«
More...
Sumnja je dovođenje u pitanje jednog intencionalnog predmeta svesti; dovođenje u pitanje njegove spoljašnje referencije.
More...