Hrvatski adventski katolički običaji
Četiri nedjelje Došašća koje prethode Božiću u hrvatskoj su tradicijskoj kulturi obilježene izvođenjem brojnih običaja drevenog podrijetla koji nerijetko imaju panspermijsku, apotropejsku, socijalnu ili odgojnu funkciju. Početak adventa obilježava se paljenjem svijeća, izradom adventskog vijenca. Posebice se štuju i ostale adventske nedjelje: Djetinci, Materice i Očići. Najvažniji su sveci u adventu sv. Barbara kada se sije božićna pšenica i priprema panspermijsko varivo; sv. Nikola kojeg obilježavaju nikolinjski ophodi darivanja djece i paljenja barki na Jadranu; blagdan Bezgrješnog Začeća Marijinog koji je jedini dan u adventu kada nisu zabranjena slavlja; sv. Lucija koju karakteriziraju lucijanski ophodi, darivanje djece, ljubavne divinacije, proricanje vremenskih prilika; sv. Toma na čiji se dan ubijaju pečenke za Božić, mijesi božićni kruh i peciva, ispovijeda i pričeš ćuje. Vrhunac adventa predstavlja Badnji dan, na koji se čestita Badnjak susjedima, kuće se kite zelenilom, unosi se slama i panj badnjak, posti se, izrađuju se jaslice i ide na misu polnoćku.
More...