We kindly inform you that, as long as the subject affiliation of our 300.000+ articles is in progress, you might get unsufficient or no results on your third level or second level search. In this case, please broaden your search criteria.
Review of: Isa Halidovič Abdullaev (2018) Laksko–russkij slovar’. IJaLI DNC RAN, ALEF, Mahačkala. Абдуллаев И. Х. (2018) Лакско–русский словарь. Махачкала: Институт языка, литературы и искусства им. Г. Цадасы Дагестанского научного центра Российской Академии наук, АЛЕФ. Reviewed by Sofija Gadžijeva.
More...
Review of: Udovičina dragocjena lepta u višejezičnoj riznici biblijskih mudrosti. Лепта библейской мудрости (»Rusko–slavenski rječnik biblijskih krilatica i aforizama s ekvivalentima iz germanskih i romanskih jezika te armenskoga i gruzijskoga«). (2019) Državno sveučilište A. A. Kulešova, Mogiljev. Reviewed by Dubravka Sesar.
More...
The article deals with the main ideas expounded in P. Trawny`s book “Heidegger`s Fragments“ and his evaluation of Heidegger. P. Trawney shows Heidegger`s attempts to raise objections to the ideas of straightforward understandability and transparency of language, being practised by a large number of philosophers of the day. Heidegger`s thought is aimed at preservation of a certain kind of freedom by way of linguistic efforts. “I have forgotten the thought that makes for the upheaval of life” – the author of the book writes in order to characterise the situation when Heidegger engaged in philosophy in the twenties of the 20th century. Heidegger`s texts demonstrate his attempts to obtain or to re-gain the thought “that makes for the upheaval of life”. What was the historical background for these attempts? Is it possible to use these texts (and the nascent thought about the upheaval of life) also for the present time?
More...
Roman Stańczak, Volo (Lot), Padiglione Polacco, 58. Biennale di Venezia (11 maggio-24 novembre 2019). Reviewed by Laura Quercioli Mincer.
More...
This text presents the contents of the book. The importance of conclusions and significance of the book for the people of Southeast Europe on their way to the European Union integration were commented on.
More...
This text presents the contents of the book. The importance of conclusions and significance of the book for the people of Southeast Europe on their way to the European Union integration were commented on.
More...
Nemogući su zahvati u nepreglede romanesknih kazivanja iz arapskoga svijeta. Zbog toga će svaki pokušaj u samom počelu biti osuđen na vrijednosnu krnjavost i nedosljednost. Tako je ovaj pregled možebitnih romana koji se obilježili godinu za nama prvenstveno izraz subjektivne procjene nerijetko naslonjene na mišljenje dijela arapskog čitateljstva i savremenih književnih kritičara. Međutim, moglo bi se ukazati na jedan osjećaj koji struji velikim brojem romana koji su prošle godine plijenili pažnju opet kritičara, publike ali i raznih žirija. To je nepodnošljivi teret sadašnjosti. Brojni su autori na svoje načine u prvi plan stavljali aktuelni trenutak kao nerazrješivu zagonetku svojih romanesknih kazivanja. Neki su potvrđivali "vječnost prezenta", drugi su u ruševinama modernog arapskoga svijeta vidjeli materijal za tkanja novih nada, dok su treći posezali za strategijama ironije, satire i distopije.
More...
Većina pregleda neizbežno su reduktivni, posebno kada se onaj ko ih piše ne nalazi u privilegovanom položaju člana nekog od vodećih žirija, kada mu po defaultu, ili "pravilu službe", sve knjige moraju proći kroz šake ili, u elektronskoj verziji, ispred očiju. S druge strane, same nagrade i rad žirija instruktivni su jer fokus javnosti sužavaju na određen broj knjiga, tako da njihov rad može da posluži kao svojevrsni putokaz da se nadoknadi propušteno. S treće strane, onaj ko prati književnu scenu nalazi se u najnezahvalnijem položaju u odnosu na druge vrste umetnosti zbog toga što je broj objavljenih romana, recimo u Srbiji 2019. godine, dosegao dvesto. To znači da ni u snu, ma koliko čitalac bio fanatičan, ne može da uspe da pročita sve što se te godine objavi, pa je i po pukim zakonima čitalačke mehanike prinuđen da bude trajno frustriran, u zebnji da nije propustio nešto bitno.
More...
Nema sumnje da će za austrijsku kao i književnost njemačkog govornog područja u cjelini 2019. godina sigurno biti zabilježena kao jedna od značajnijih u njenoj novijoj historiji. Protekle godine je Peter Handke kao drugi Austrijanac, nakon Elfriede Jelinek, dobio Nobelovu nagradu za književnost. Dakako Elias Canetti, inače rođen kao sefardski Jevrej u bugarskom Ruseu, također se ponekad pribraja austrijskoj književnosti, iako se u Nobelovom komitetu vodio kao britanski državljanin. Handkeova nagrada je zbog političkog djelovanja autora u bivšoj Jugoslaviji izazvala kontroverze i veliku književnu debatu svjetskih razmjera, dakako i u njemačkom govornom području, te je podsjetila na staro pitanje šta književnost zapravo smije, gdje su granice umjetnosti u odnosu na historijsku istinu i političko-ideološku manipulaciju. O toj raspravi, u kojoj je i u našim i u austrijskim i njemačkim medijima sudjelovao i potpisnik ovih redova, već se dosta pisalo, a vjerovatno će njeni efekti uključujući i paralelne reakcije na govor Saše Stanišića na Frankfurtskom sajmu knjiga, sada preći na akademsku razinu i postati predmet književnopovijesnih proučavanja.
More...
Već nekoliko godina unazad redakcija časopisa iliteratura.cz odabere i napravi spisak zanimljivih i uspješnih knjiga objavljenih u protekloj godini. Iliteratura konstantno prati tržište knjiga i kako pišu na svojim stranicama: “[ž]ele da budu sigurni da barem neki od dobrih naslova ne padnu u zaborav“. Pri izboru knjiga se misli na male i na velike čitatelje, diskutuje se o čitalačkoj ponudi naslova različitih žanrova. U ovom tekstu predstavljamo samo neke nama zanimljivije kategorije.
More...
(Michel Houellebecq SEROTONINE, Flamarion, Pariz, 2019.) Knjiga koja izazvala najviše pažnje prošle, 2019. godine, izvjesno je posljednji, sedmi po redu roman Michela Houellebecqa Serontonine. O čemu je riječ: Florent-Claude Labrouste, 46 godina star, inženjer je agronomije i depresivan čovjek čija su se oba roditelja ubila. Glavni junak napušta svoj posao u Ministarstvu za agrikulturu, svoj stan, kao i svoju životnu saputnicu, Japanku, i odlazi u potragu za svojom prošlošću.
More...
M, sin stoljeća historijski je roman italijanskog autora Antonia Scuratia. Pobjednik je Premio Strega za 2019. godinu, kao i jedan od najčitanijih i najdiskutovanijih prošle godine u Italiji. Govori o usponu na vlast Benita Mussolinija, detaljno prikazujući historiju Italije od 1919. godine do 1925. Ovo je roman u kojem nema imaginarnog, već je svaki događaj, lik, dijalog ili govor precizno historijski dokumentovan i potkrijepljen dokazima iz više izvora. Radnja počinje krajem marta 1919. godine kada dolazi do osnivanja Fasci di combattimento, i traje do 3. januara 1925. godine, kada Mussolini drži govor u vladi, poslije čega uvodi diktaturu, nakon političke krize do koje je došlo zbog ubistva poslanika Giacoma Matteotija.
More...
Prije nekoliko mjeseci, bugarski je pisac Vladimir Zarev promovisao makedonski prijevod svoj romana Propast (Razruha). Na promociji, aludirajući na forme vlasti koje opisuje Platon, Zarev je za ono u šta se pretvorila demokratija u našim zemljama rekao: “Mi živimo u jednoj dobro upravljanoj anarhiji!” Tako bi se nekako mogla imenovati i situacija u kulturi u Makedoniji u toku 2019. godine. Prošle je godine na čelo Ministarstva za kulturu došao novi ministar (treći u roku od dvije godine), ovaj put doktor po obrazovanju, pošto je njegov prethodnik (inženjer građevine) dao ostavku. A tačno zbog cunamija surovih i nepromišljenih građevinskih aktivnosti Ohrid se ove godine suočavao (i još uvijek se suočava) s gubljenjem dugogodišnjeg statusa zaštićenog prirodnog i kulturnog naslijeđa u UNESCO-u.
More...
Koga zanima o čemu je najznačajniji živući njemački intelektualac razmišljao posljednjih deset godina, odgovor može potražiti u knjizi Još jedna povijest filozofije (Auch eine Geschichte der Philosophie, Suhrkamp 2019).
More...
Sažetak 2019. godine na poljskoj književnoj sceni moram početi obavezno i uz veliko zadovoljstvo podsećanjem da je poljska spisateljica Olga Tokarczuk osvojila Nobelovu nagradu za književnost 2018. Želim da vas podsetim da je 2018 god. Tokarczuk dobila Međunarodnu Buker nagradu za roman Beguni, a takođe je i dvostruka dobitnica književne nagrade “Nike” za romane: Beguni (2008) i Knjige Jakovljeve (2015). Ona je jedan od najčešće prevođenih poljskih pisaca. Njena proza bila je i ekranizovana (Pokot [Tragovi životinja] Agnieszke Holland), adaptirana za libreto opere (Ahat ilī – siostra bogów [Ahat ilī – sestra bogova] Aleksandra Nowaka) i stripove.
More...
Iako u Rusiji, kao i u mnogim drugim zemljama, najviše pažnje izazivaju novi romani, dogodilo se da je prva nagrada “Boljšaja knjiga” (Velika knjiga) dodijeljena za biografiju poznatog pisca i boema Venedikta Jerofejeva (1938–1990) najpoznatijeg po romanu “Moskva – Petuški” (1973) koji je preveden na mnoge jezike te i na srpski i hrvatski. Autori biografije “Venedikt Jerofejev – stranac” (Venedikt Erofeev – postoronnij) sveučilišni su profesori Oleg Lekmanov i Mihail Sverdlov te bloger Ilja Simanovski. Autori su napisali prvu biografiju slavnog pisca sabravši ogromnu količinu materijala. Za kratko vrijeme prodana su dva izdanja, a u pripremi je dopunjeno treće.
More...
Roman Feliceova bara italofonog švicarskog autora Fabia Andina nesumnjivo je obilježio švicarsku književnu scenu 2019. godine. Radnja se odvija u Leontici u Val di Blenio u švicarskim planinama i prikazuje seoski život. Narator je momak bez imena i dobi, u početku nam se čini kao da je izuzetno mlad, no tokom čitanja shvatamo da on ima oko četrdeset godina. Pobjegao je iz grada i sada živi u planinskoj kolibi. Blizu njega živi i stari Felice, devedesetogodišnjak koji živi ritmom nekih prošlih vremena. Mladić ga moli da provode dane zajedno, da bi i on živio kao i Felice. Roman je ustvari hronika tih dana koje oni provode zajedno. Svakog jutra Felice odlazi do obližnje bare u kojoj se kupa bez obzira na temperaturu vode ili zraka. Sada ga u tome prati i mladić. Samo njegovo zaranjanje predstavlja inicijaciju u Feliceovu svakodnevnicu.
More...
Šumaher je roman frankofonog švicarskog autora Romaina Buffata. Objavljen je 2019. godine i jedan je od najčitanijih prošle godine u Švicarskoj. Autor nam prikazuje priču o Johnu Schumacheru iz Youngstowna u Ohaju, mladom Amerikancu koji završava svoje studije inženjerstva u rodnom gradu. Na iznenađenje svojih bližnjih, prijavljuje se u vojsku i postaje član U.S. Air Force te biva stacioniran u zrakoplovnoj bazi Évreux u Normandiji krajem ljeta 1957. godine. To vjerovatno čini da bi pobjegao od roditelja i da bi upoznao ostatak svijeta. U Normandiji se zaljubljuje u mladu Francuskinju Colette.
More...