We kindly inform you that, as long as the subject affiliation of our 300.000+ articles is in progress, you might get unsufficient or no results on your third level or second level search. In this case, please broaden your search criteria.
Ferial Triboulet, dvorska luda francuskog kralja Franje I, i „utemeljitelj i najslavnije ime profesije", prema jednoj ocjeni francuskog historičara književnosti Mauricea Levera bio je jedan od „najdarovitijih šaljivdžija stoljeća, vješt parodiji i satiri, ismijava cijeli svijet, govori svakome što ga ide, ne štedi nikoga: a sve s toliko duhovitosti, i s takvim smislom za lakrdiju, ne odustajući nikad od iskrena govora... Tako se nadaje kao arhetip lude-mudraca, onaj koji kralju predaje nešto od mudrosti njegova naroda. Utjelovljuje on, posred dvora nešto poput takozvanog narodnog duga: mješavinu podrugljivosti, sirovosti dobričine, lažne naivnosti i dobranu količinu zdrava razuma".
More...
Rijetki su autori koji su fenomen smijeha doživljavali tako ozbiljno kao što je to bio slučaj sa Predragom Lucićem, lako je veći dio svog života pisao blistavu društvenu satiru, iako se, dakle, primarno bavio tipom komike koji nastaje tek kada evropska kultura zaboravi na religijsko porijeklo smijeha i kada taj fenomen počne svoditi na društvenu gestu, kod Lucića se može prepoznati nostalgija za smijehom kao životodavnim principom. O tome jednako svjedoče neke njegove pjesme (naprimjer, u pjesmi Bilješka o piscu stoji: Karahasan za njega kaže/Da se smije/Da se ne ubije), kao i sve njegove drame.
More...
Čitanje zbirke Kameni spavač Maka Dizdara sto godina nakon pjesnikovog rođenja nalaže nam da ostavimo po strani sva nerazriješena pitanja u savremenoj istoriografiji o tome "čiji su stećci" i kakvo je bilo stvarno učenje heterodoksne Crkve bosanske, te da u razumijevanju jednog pjesničkog svijeta uzmemo u obzir kontekst što ga je sam autor nametnuo svojim bilješkama na kraju knjige i poznatim motom iz Aveste, odnosno da ne zanemarimo uvjerenje zasnovano na istraživanju Franje Račkog i Aleksandra Solovjeva daje vjera bosanskih krstjana bliska bogumilskoj ili katarskoj "herezi" koja je usvojila manihejski dualistički koncept sličan onom iz kasnog zaratustrizma.
More...
Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine u 2018. godini postala je partnerska institucija u projektu mreže DARIAH-HR u okviru konkursa Cultural Heritage and Humanities Research.
More...
lako nadnaravno pozorištan i vizualan, Shakespeare se pokazao kao dramski pisac čije je komade uvijek bilo izuzetno teško prenijeti u medij filma. Mnogi su pokušavali njegovu perfektnu i savršeno odmjerenu dramaturgiju transponovati u jezik filmskih slika, ali većina tih ostvarenja nije uspijevala u potpunosti predstaviti atmosferu njegovih pozorišnih komada, pa su filmske verzije njegovih tragedija i historijskih drama bile nedovoljno estetski upečatljive. Izazovan, ne samo zbog sadržaja komada u kojima su dinamičnost i dramatičnost zbivanja uvijek bili jako intenzivni, Shakespeare je u umjetnosti filma uvijek bio dramatičar kojeg su filmski autori pasionirano pokušavali učiniti filmičnim i to je njihovo nastojanje u pravilu proizvodilo filmske neuspjehe.
More...
The aim of the current paper is to review the national and international journal articles on washback in language testing in Turkey between 2010 and 2017. The studies have been obtained from several databases such as ERIC and ScienceDirect, and the journal websites. The studies conducted on washback in Turkish contexts are divided into two main groups: the studies conducted on washback effects of high-stakes exams in Turkey, and the studies conducted in state and private schools in Turkey. The studies are discussed with respect to their main findings, strengths, and weaknesses and most of these studies are based on the national examinations such as YDS (Foreign Language Exam) and their washback effects on examinees.
More...
Slike akademskog slikara Mustafe Pašića jesu ljepota oblikovana crtežom i toplom paletom, patiniranjem i oplemenjivanjem boja što posebnu dubinu dobija u teksturi slike. Ustvari, Pašićev slikarski rad u teksturi slike pojavljuje se kao njegova, krajnje osobna poetički i estetički gledano hermetična tajna. Pašićevu razvijenu paletu, promatrač doživljava kao amalgam pronicljive estetizacije, kao dokaz o umjetnikovom osjećanju prolaznosti, minuća života, prolaska vremena i ljudskog sazrijevanja kao striktno ljudskih kategorija i njihovoga shvatanja, tj. svijesti o njima.
More...