We kindly inform you that, as long as the subject affiliation of our 300.000+ articles is in progress, you might get unsufficient or no results on your third level or second level search. In this case, please broaden your search criteria.
Dva romana koja su prošle godine zadobila najviše pažnje na Magrebu intrigantni su romani prostora sa temeljnim motivom povratka u zavičaj. Roman Drugačija smrt napisao je klasik marokanske književnosti, Muhammed Barrada (r. 1938) koji govori o povratku razočaranog revolucionara, Munira, u svoj marokanski zavičaj nakon pedesetogodišnjeg života u Francuskoj. Drugi roman, Čekajući Elizabet četrdeset godina, napisao je mladi autor iz Alžira, Sa’di Hatibi. Hatibijev roman je kompleksniji i prednjem planu donosi dvije priče, od kojih je jedna navedena u samo naslovu.
More...
Na početku svoje knjige eseja Zemlja bez svojstava, objavljene 1992, Robert Menasse (rođen u Beču, 1954) će o „austrijskom identitetu" kazati: „... ovaj pojam donekle podsjeća na tamnu i zagušljivu sobu, u kojoj, ukoliko iz nekog razloga uđemo u nju, smjesta razmičemo zavjese i otvaramo prozor ne bi li u nju ušlo malo zraka i svjetla. Ali, šta ako prozor ne gleda na otvoreno i prostorija se gotovo i ne da osvijetliti?"
More...
Stille Nacht njegov je posljednji roman koji je izašao 2017. godine u izdavačkoj kući M. E. O, čiji je glavni urednik sam autor romana koji je kritika dočekala veoma laskavim riječima. Roman postavlja mnoga pitanja savremenog čovjeka današnje «Planete sela», istovremeno govoreći, bez patetike, ali sa emocijom i notom nostalgije, o vremenu koje prolazi, o djetinjstvu, mladosti i kraju života, o ljubavi i željama, o razlikama u klasama, o uvjetima života radnika, «sličnih nama», kako kaže majka glavnog junaka Yvana, koju narator nježno u romanu zove Mamma. Sve u svemu, knjiga govori o svim problemima i radostima ljudskog bića i općenito čovječanstva.
More...
Roman Kikiriki za roblje predstavlja posebnu vrstu historijskog narativa ili sage o ropstvu koju je porodica čiča Kamunge proživljavala s kraja XIX pa sve do sredine XX stoljeća. Radnja romana počinje u Sudanu i osvjetljava arapsko iskustvo sa robovima. Jedan od glavnih junaka, čiča Kamunga, otvara roman kazivanjem o svojoj otmici i sreći da na pijaci za roblje bude prodan „dobroćudnom gospodinu Tidžaniju, koji kod sebe nikada nije imao bič niti okove". Kamunga, kao neka vrsta posebnog roba, nalik više slugi, kazuje o svome životu sa Tidžanijem opisujući usput onaj drugi, brutalniji i rašireniji, svijet robova i robovlasnika u Sudanu za vrijeme pobune protiv britanskih kolonijalista. U tom svijetu u kojem su manje obojeni Afrikanci porobljavali one malo više obojene, Kamunga prikazuje svoj put do slobode koju je „zaradio" učešćem u pobuni i gerilskim napadima. Ideal teško stečene slobode bila je prilika da Kamunga, koji je i dobio Novo ime Ma'tuk ili u prijevodu Slobodan, dobije parče zemlje i sa svojom ženom (Ma'tukom ili Slobodankom) uzgaja kikiriki, odnosno preciznije kikiriki za roblje po čemu je i roman dobio naslov. Naime, nasilnici koji su otimali djecu u roblje najčešće su koristili kikirki kao mamac da im priđu djeca iz siromašnih i udaljenih plemena.
More...
Palestina više od pola stoljeća predstavlja jedan od kanonskih motiva u tematici arapskog romana općenito. U tim brojnim „modelima palestinske zbilje", roman Baršun pripada rijetkim djelima koja kazuju o palestinskom narodu bez historijskog i političkog „pitanja Palestine" u krupnome planu. Preciznije kazano, Huzama Habayib u ovom romanu uspijeva kazivati o svakodnevnom životu držeći na sigurnoj distanci nezaobilazne palestinske scene - progon, okupaciju, diskriminaciju, ubijanja i tome slično. Njeno je romaneskno pletivo u tom smislu jednako podvigu izdvajanja jednog „uobičajenog" dana iz vrtloga života pod okupacijom. U središtu je njenog istančanog pripovijedanja život stanovnika izbjegličkog logora Buk'a u Jordanu. Prostor jednog od najvećih stjecišta palestinskih prognanika nedaleko od Ammana, autorica pretvara u živopisnu scenu koja nam predočava Palestinu izvan Palestine dozvoljavajući glavnim likovima prividnu slobodu od imaginativa domovine koja im je ionako oduzeta odavno i do daljnjeg.
More...
Izdavanje koje nove knjige za mene je predstavljalo centralni događaj na slovenskoj književnoj sceni u prošloj godini - na to pitanje ne mogu odgovoriti u jednini. Bila su to objave dvije knjige, koje nose potpis iste autorice, dramatičarke Simone Semenič. Definitivno najboljoj, najhrabrijoj i najizrazitijoj savremenoj slovenačkoj dramskoj spisateljici je u proteklom desetljeću uspio spektakularan proboj sa scenske margine u glavne pozorišne institucije, više djela joj je uprizoreno, također, u inozemstvu - no, ipak je tek s izlaskom te dvije edicije dobila prve knjige svojih drama. Zbog toga što je svojim pisanjem i drugim zalaganjem za razvoj savremenog dramskog teksta zaista temeljito prodrmala savremenu slovensku dramu, za meneje izdavanje njenih knjiga književni vrhunac 2017. godine.
More...
Književna 2017. godina u Srbiji mogla bi se označiti kao solidna u oblasti prozne produkcije, dok su u oblasti teatrologije i teorije drame ipak primetni dragoceni iskoraci. Najprovokativnije delo iz sfere takozvane „visoke književnosti" jeste roman Srebrna magla pada Srđana Srdića, autora mlađe-srednje generacije (1977), u izdanju Partizanske knjige (Kikinda). Zapažen u javnosti već nakon svog prvog, takozvanog „road horror" romana Mrtvo polje (2010) Srdić je u svom narednom romanesknom ostvarenju Satori (2013) manifestovao autentičnu mešavinu ironije, erudicije i atrakcije, a objavio je i dve zanimljive zbirke priča.
More...
Roman Kad sam bio hodža izlazi dvadeset godina nakon objavljivanja autorove prve pjesničke zbirke Jesenji dani. Ovaj roman u prvom licu, iz perspektive bezimenog junaka, pripovijeda o ratnim godinama u Sarajevu, ponajviše na Grbavici. Radnja romana je na početku smještena na Dobrinju kada upoznajemo junaka u odnosu sa ocem i bolesnom majkom koja ubrzo umire. Jednog običnog dana 1992. godine on se zatiče na Grbavici I gdje ostaje "zarobljen" i ne može se vratiti na Dobrinju.
More...
Review of: Aleksandar Erceg (ed.)Franchising in Eastern Europe - yesterday, today, tomorrow, Josip Juraj Strossmayer University in Osijek, Faculty of Economics in Osijek, Osijek, 2018
More...
Review of: Zbornik radova sa konferencije „7. međunarodni znanstveni simpozij Gospodarstvo istočne Hrvatske – vizija i razvoj / 7th International Scientifi c Symposium Economy of Eastern Croatia – Vision and Growth“, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku MJESTO I GODINA IZDANJA: Osijek, 2018.
More...(Rec.: Ewa Dubas-Urwanowicz, Mężowie stanu, awanturnicy czy zdrajcy? Dzieje rodu Zborowskich w XVI wieku, Wydawnictwo DiG, Warszawa 2018, ss. 793)
More...Младен Влашки, 2017. „Млада Виена“ в млада България. Драматургията на „Млада Виена“ и нейните театрални и литературни проекции в България до 1944 г. Пловдив: Хермес, 2017
More...