We kindly inform you that, as long as the subject affiliation of our 300.000+ articles is in progress, you might get unsufficient or no results on your third level or second level search. In this case, please broaden your search criteria.
The paper focuses on the challenges of intersectionality as a productive approach to the analysis of gender (in)equality in higher education institutions through the discussion of several theoretical concerns within contemporary feminist intersectional research, informed by the empirical lens of the UNIGEM quantitative and qualitative research conducted in 2021. It offers a short outline of recent debates involving intersectionality studies, feminist standpoint theory and critical realism, and then proceeds to analyse some ways out of the constraints posed by the UNIGEM research when it comes to intersectional data pertaining to class and positionality. The argument is that the dearth of class analysis when researching the politics of equality and solidarity in higher education can be countered through future research inspired by the feminist critiques of Bourdieu’s theory of education and their prescient insights into the dynamics of class and positionality within the academia.
More...
The paper focuses on the key principles of feminist research that include addressing power imbalances; listening to women’s voices and experiences; incorporating diversity and intersectionality; conducting multidisciplinary and mixed methods research; being reflexive; and using research results (Westmarland&Bows, 2019). These principles are crucial for feminist research mindset development and are particularly important in exploring a sensitive topic, such as gender-based violence. In ethnographic research, the feminist approach helps to conduct interviews in a more humanist and egalitarian manner, to cultivate the relationship of trust and empower the survivors. Although feminist research rests on a variety of theoretical and methodological grounds, Deborah Rhode (1990) underlines that they should include political, substantive and methodological dimensions: to advocate for emancipatory gender policies, to use gender as central category of analysis and to interpret the world from the experience of women.
More...
U ovom radu problematizirat će se feministička lingvistika kao novo polje istraživanja u našem kontekstu, unutar kojeg se otvara pitanje na koji način su ženski rod odnosno žene vidljive u jeziku. O rodno osjetljivom jeziku počelo se polemizirati 70-ih godina 20. stoljeća u Sjedinjenim Američkim Državama i Europi, pa potom globalno. Danas je rodno osjetljiv jezik postao društvena realnost jer u jeziku imamo mnogo primjera u kojima je potvrđena i dokazana diskriminacija žena u odnosu na muškarce. U Bosni i Hercegovini postoje tri službena jezika (bosanski, hrvatski i srpski). U svakom od navedenih prisutna je kategorija gramatičkoga roda u određenim vrstama riječi, kakve su imenice, zamjenice, pridjevi, glagolski oblici, tako da nije moguća upotreba nijedne imenice bez oznake gramatičkoga roda. Upotreba rodno osjetljivog jezika podrazumijeva da u jeziku postoje muški, ženski i srednji rod. Međutim, je li navedena praksa dovoljno zastupljena u svakodnevnom govoru, pisanom i usmenom izražavanju? Koliko je prisutna upotreba rodno senzitivnog jezika u tiskanim medijima? Da bismo na ova pitanja mogli dati adekvatan odgovor, proveden je sedmodnevni monitoring Dnevnog avaza, najtiražnije tiskovine u Bosni i Hercegovini. Analizom tekstova utvrđeno je da rodno osjetljiv jezik još nije prioritet u izražavanju ženske uloge, zanimanja, njenog doprinosa i njenih pogrešaka u društvu. Sedmodnevnom analizom uočeno je da je upotreba rodno osjetljivog jezika u Dnevnom avazu diskriminatorna. Polazna pretpostavka ovoga rada jest da se žene posredstvom jezika sustavno diskriminiraju, a da bi se ženu moglo i u pisanom i govornom jeziku početi tretirati ravnopravnom, promjena je nužna.
More...
Циљ овог рада је да испита могућност, перспективе и евентуална ограничења увођења родно осјетљиве језичке политике на нивоу универзитета у свјетлу савремених социолингвистичких теорија. Резултати до којих смо дошли показују да кроз приступ језичким питањима “одоздо према гореˮ универзитети могу бити предводници одређене језичке политике, те да су Универзитет у Бањој Луци и Универзитет у Сарајеву већ предузели одређене кораке ка имплементацији родно осјетљиве језичке политике. Аутори су закључили да је постојеће смјернице и акционе планове потребно проширити, продубити, језик посматрати у ширем контексту од увођења родно сензитивног језика, те пажљиво бирати кораке, јавне политике, партнере, промотере и заговорнике ових политика, како би се родно осјетљиве језичке политике спровеле и садржински, а не само формално.
More...
Godinama se razumevanju porodičnog nasilja kao oblika rodno zasnovanog nasilja pridaje velika pažnja, jer snažan uticaj patrijarhalne ideologije i rodni stereotipi o ulogama u porodici otežavaju shvatanje i prihvatanje činjenice da je reč o kršenju ljudskih prava i krivičnom delu. Predmet istraživanja u ovom radu je odnos studentkinja i studenata osnovnih i master studija Pravnog fakulteta u Novom Sadu prema porodičnom nasilju i Zakonu o sprečavanju nasilja u porodici. U istraživanju su primenjeni normativni metod, metod analize sadržaja te komparativni metod. Cilj istraživanja je bio utvrditi da li i na koji način rodni stereotipi i tradicionalne rodne uloge utiču na profesionalce i buduće profesionalce u razumevanju porodičnog nasilja, jer smatramo izuzetno važnim da oni koji se nalaze na prvoj liniji u borbi protiv nasilja u porodici, ali i oni koji će sutra na njoj biti, imaju izgrađen odnos “nulte tolerancije” prema ovom fenomenu. Rezultati istraživanja pokazuju da profesionalci i budući profesionalci pod uticajem tradicionalnih vrednosti i rodnih stereotipa porodično nasilje relativizuju, za nasilnika iznalaze opravdanja, a Zakon o sprečavanju nasilja u porodici osporavaju. Navedeni rezultati ukazuju da je neophodno uvesti pravnu teoriju roda koja bi omogućila puno razumevanje porodičnog nasilja jer isključuje rodne stereotipe i pruža uvid u rodne odnose.
More...
Nasilje nad ženama kao društveni problem, star koliko i samo društvo, proizašao je iz osnova socijalne strukture utemeljene na polugama patrijarhata. Analiza društveno-istorijskih okvira u Crnoj Gori pokazuje da nasilje nad ženama donedavno nije shvaćeno kao problem koji treba rješavati, jer u našoj patrijarhalnoj kulturi vladaju duboko ukorijenjeni stereotipi o rodnim ulogama koji direktno izražavaju autoritet muškaraca nad ženama. Iako prilično zadovoljavajuć pravni okvir, s izvjesnim propustima i prostorima za poboljšanje, problem nasilja nad ženama zadržao se i do danas. Istraživanja govore u prilog rodno zasnovanom nasilju, seksualnom nasilju nad ženama, diskriminaciji žena i nejednakim uslovima u različitim sferama života, brojnim mizoginim i seksističkim komentarima s kojima se svakodnevno susreću žene u crnogorskom društvu, te femicidima kao najdrastičnijim produktima nasilja nad ženama i narušenih odnosa moći između polova. Cilj ovoga rada je da prikaže kako su stereotipi o rodnim ulogama, patrijarhalno nasljeđe i drugi kulturni i društveni postulati, utičući i na pravno uređenje države, kreirali pogodnu klimu za stvaranje i održavanje u životu problema nasilja nad ženama do danas.
More...
Given that the University of Ljubljana (UL), Slovenia’s largest and oldest university, advocates for equality of opportunity and autonomy, the question arises as to how the Faculty of Theology, a member of the University, applies those values and whether gender stereotypes and connections between the Faculty and the Church influence the academic field. The goal of this paper is to summarise and demonstrate the implications of Theological Faculty’s unique status that results from its relationship with the Roman Catholic Archbishop – who also serves as the Grand Chancellor of the Faculty of Theology. To contextualise the debate and highlight the distribution of gender diversity among academic staff at the UL, a selection of statistical data will be used on gender diversity of academic staff at other faculties and academies members of the university.
More...
Violence against women is a form of gender inequality, an integral part of the social system, and is linked to other aspects of human and economic development. The media portrayal of violence against women as an acceptable private problem is directly related to its normalisation within the society. The media have the power to shape notions of the acceptable, create behaviour trends and even influence, challenge or reject gender norms, gender stereotypes and discrimination. Following the framework of the Guidelines for Reporting on Violence Against Women published by UNESCO and the International Federation of Journalists, this study explores the frames, narratives and language patterns used in Croatian online news articles to represent women in reporting about violence against them. The sample of 1186 articles published in two different periods between 2018 and 2021 were analysed using qualitative content analysis, framing analysis, narrative analysis, and critical discourse analysis. Key results of this study show that violence against women is framed as a private problem, while the blame for the violence is often shifted from the perpetrator to the victim. Results confirm the presence of secondary victimisation and show that violence against women as a topic is exploited to attract the readers’ attention since sensationalism is often present in headlines and article’s narrative.
More...
Pandemija virusa COVID-19 prouzrokovala je velike promjene u organizaciji i realizaciji privatnih i poslovnih aktivnosti. Nove okolnosti dovode do zatvaranja brojnih organizacija i institucija, ali utječu i na promjene poslovnih i organizacijskih modela uz dominantne zahtjeve za njihovom digitalizacijom. Utječu i na promjene svakodnevnice običnog čovjeka, na njegovo ponašanje, stilove i navike. U svim sferama djelovanja čovjek se umnogome oslanja na suvremenu tehnologiju i digitalna rješenja. Cyberbullying se smatra potencijalnim rizikom oslanjanja na online svijet. Jedan je od glavnih primjera zlouporabe tehnologije koja može dovesti do fizičkih i psihičkih negativnih posljedica, ali nažalost i do smrtnih ishoda. Odvija se na različitim platformama, chatovima, e-mailovima, a najčešće na društvenim mrežama. Prijavljivanje cyberbullyinga također je velik problem, s obzirom na društvena i kulturna ograničenja u kojima djelujemo. S ciljem utvrđivanja stanja i uloge cyber nasilja u visokom obrazovanju, provedeno je istraživanje među studentima i studenticama Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru u Bosni i Hercegovini. Povećana količina cyber nasilja zasigurno je prouzrokovana povećanom količinom provođenja vremena na društvenim mrežama, gdje je i najprisutniji ovaj oblik nasilja. Studenti/ce su pokazali/e osviještenost, ali i pasivnost glede aktivnog odgovora na cyber nasilje.
More...
Uporedo analizirajući procese nacionalnog institucionalnog unapređivanja koji bi bili u stanju dati adekvatan odgovor u cilju zaštite i podrške žrtvama rodno zasnovanog nasilja, predmetnim radom željelo se prikazati stanje u Crnoj Gori tokom pandemije virusa COVID-19. Koristeći se prvenstveno deskriptivnim i komparativnim metodom, iznijet je kritički stav u odnosu na izložene rezultate istraživanja s namjerom boljeg prikaza činjeničnog stanja te mogućnosti budućeg napretka crnogorskih institucija u borbi protiv nasilja nad ženama, zaključujući da Crna Gora mora uložiti veći napor kako bi rodna ravnopravnost postala konačno i dio njene stvarnosti.
More...
Tokom pandemije virusa COVID-19 došlo je do globalnog porasta nasilja prema ženama počinjenog putem informaciono-komunikacionih tehnologija (IKT), uključujući i seksualno uznemiravanje. Istovremeno, da bi se sprečilo širenje pandemije, fakulteti u Republici Srbiji prešli su na nastavu na daljinu, realizovanu putem IKT-a. Polovinom 2021. godine Univerzitet u Beogradu (UB) usvojio je Pravilnik o sprečavanju i zaštiti od seksualnog uznemiravanja koji nalaže da takve pravilnike usvoje i drugi fakulteti unutar Univerziteta. Cilj ovoga rada je ispitati koliko su mehanizmi za sprečavanje i zaštitu od seksualnog uznemiravanja na fakultetima Univerziteta u Beogradu senzibilisani za slučajeve seksualnog uznemiravanja počinjenog putem IKT-a. To je učinjeno tematskom analizom usvojenih fakultetskih pravilnika a potom i intervjua s osobama koje su bile uključene u sprečavanje i zaštitu od seksualnog uznemiravanja na fakultetima Univerziteta. Istraživanje je pokazalo da postojeći mehanizmi nisu u dovoljnoj meri osetljivi za ovaj vid seksualnog uznemiravanja. Seksualno uznemiravanje putem IKT-a, shvaćeno u okviru kontinuuma seksualnog nasilja koji čini deo jedne od struktura patrijarhata, onemogućava postizanje rodne ravnopravnosti, te je svrha ovoga rada da ukaže na značaj prepoznavanja ovoga vida seksualnog uznemiravanja u postojećim preventivnim mehanizmima.
More...
U fokusu interesovanja ovog rada je (zlo)upotreba ženskog tela u komercijalne svrhe i odnos studentkinja prema sopstvenom telu. Konkretno, cilj istraživanja je utvrditi stav studentkinja prema instrumentalizaciji ženskog tela u javnoj sferi (mediji, marketing…) te koji su razlozi za ulepšavanje/preoblikovanje sopstvenog tela. Rezultati rada zasnovani su na odgovorima 223 studentkinje na skali “Stav prema instrumentalizaciji ženskog tela” i odgovorima o razlozima za ulepšavanje i preoblikovanje sopstvenog tela. Studentkinje su pokazale visok stepen slaganja sa tvrdnjama koje čine skalu “Stav prema instrumentalizaciji ženskog tela” (AS=5,76; SD=0,89). Na pitanje šta bi najradije menjale na sopstvenom telu, 23% ispitanica je reklo ništa, a ostale su u najvećem procentu navele butine i stomak. Za realizaciju željenih promena najradije koriste ili bi koristile fizičke vežbe (trčanje, aerobik, body building i sl.). Zdravlje, fizička privlačnost i samopouzdanje su najčešći razlozi za ulepšavanje/preoblikovanje tela. Namera da se nešto menja na sopstvenom telu je u najvećoj meri povezana sa željom da se bude fizički privlačnijom (r=0,32; p<0,01), odnosno sa uvećanjem samopouzdanja (r=0,26; p<0,01). Između stava prema instrumentalizaciji ženskog tela i težnje ka promenama na sopstvenom telu ne postoji povezanost.
More...
Nasilje nad trudnicama predstavlja sve oblike nasilja koji utječu na reproduktivna prava žene ili ostavljaju posljedice na ženu i njeno potomstvo. Reproduktivna prava u ovom slučaju podrazumijevaju pravo na poslovnu sigurnost. Stoga nasilje nad trudnicama obuhvata niz izazova i posljedica koje se vežu za vulnerabilnost žene u okviru radnog odnosa, poteškoće tokom usklađivanja privatnog i poslovnog života te planiranja karijere. Cilj je bio utvrditi u kojoj mjeri trudnoća utječe na nasilne obrasce ponašanja u okviru radnih odnosa, definirati faktore rizika koji otežavaju usklađivanje privatnog i poslovnog života i planiranje karijere. Provedeno je kvantitativno istraživanje na uzorku od 518 žena s iskustvom trudnoće u Bosni i Hercegovini te kvalitativno istraživanje na uzorku od 34 trudnoće. Istraživanjem je utvrđeno da je nasilne obrasce ponašanja u okviru radnih odnosa doživjelo 21,04% ispitanica. Zbog činjenice da mogu ostati u drugom stanju, žene su pod dodatnim strahom od ostanka bez posla, otežano im je napredovanje na poslu, pa često odgađaju planiranje trudnoće zbog nemogućnosti zaposlenja ili zbog straha od gubitka posla. Sam status trudnice i okolnosti koje prate trudnoću dodatno otežavaju ženama konkurentnost na tržištu rada. S tim u vezi, trudnoća predstavlja faktor rizika za razvoj karijere i gubitka radnog mjesta odnosno nemogućnosti zasnivanja radnog odnosa.
More...
Iako su se žene izborile za jednak pristup obrazovanju i za akademske karijere, one i danas širom svijeta vode bitke protiv seksualnih predatora koji imaju moć i najčešće je koriste da zadovolje svoje potrebe preko ženskih tijela. U radu se prikazuje seksualno uznemiravanje i zlostavljanje razotkriveno na platformi Nisam tražila, ali i slični slučajevi koji su potresali bosanskohercegovačku javnost prije pokretanja ispovijesti žrtava/studentica na društvenim mrežama. Ovaj problem tematizira i rumunski film Mo (2019) Radu Dragomira koji naglašava još jedan važan aspekt globalne borbe protiv nasilja sadržan u kampanji Ne znači ne. Da je cjelokupni sistem prožet seksualnim zlostavljanjem, pokazuje i roman Sonata (2019) hrvatske spisateljice Đurđice Stuhlreiter. U radu se koriste feministička istraživanja koja su primijenjena na slučajeve seksualnog uznemiravanja i zlostavljanja na bosanskohercegovačkim univerzitetima, uglavnom komparativnom metodom. Rezultati pojedinih istraživanja pokazuju i porazan stupanj svijesti o seksualnom uznemiravanju te strahu studentica od viktimiziranja u javnom prostoru.
More...
Poslednjih godina nekoliko visokoobrazovnih ustanova u Republici Srbiji izradilo je i usvojilo pravilnike za zaštitu od seksualnog uznemiravanja i ucenjivanja. Svrha ovog rada je da ukaže na sporna rešenja i predstavi ona koja bi mogla doprineti efikasnijoj zaštiti od ove vrste nasilja. U radu je dat kratak prikaz zakonske i interne regulative i izvršena je uporedna analiza nekih od ključnih odredbi pravilnika sa fakulteta Univerziteta u Beogradu i Univerziteta umetnosti u Beogradu, te analiza tercijernih podataka o njihovoj primeni i efektima. Rezultati ukazuju na izazove poput obaveznog sprovođenja posredovanja, neodgovarajućih rokova za prijavu dela, uslove za izbor lica koja učestvuju u postupcima zaštite, rešavanje pitanja poverljivosti i zaštite ličnih podataka, definicije “lažnog prijavljivanja” te skromnih rešenja za preventivne, informativne i edukativne aktivnosti, što sve potencijalno odvraća od prijavljivanja dela. To je uslovilo rad na revizijama dokumenata i prilagođavanja praktičnim potrebama i okolnostima u kojima deluju fakulteti. Unapređenje mehanizma za prevenciju i zaštitu od seksualnog uznemiravanja na fakultetima podrazumevalo bi jačanje znanja i kapaciteta zaposlenih i studenata/studentkinja za prepoznavanje pojave, jasnije obaveze fakulteta u vezi s edukacijom i prevencijom, veću dostupnost informacija o procedurama konsultativnog i postupka po prijavi dela te bolje garancije za zaštitu privatnosti i ličnih podataka.
More...