Aktivne politike zapošljavanja u BiH: Zašto više pažnje trebamo posvetiti programima obuke?
Active Employment Policies in BiH: Why Should We Pay More Attention to Training Programs?

Author(s): Not Specified Author
Subject(s): Politics, Education, Labor relations, Policy, planning, forecast and speculation, Human Resources in Economy, Socio-Economic Research
Published by: Analitika – Centar za društvena istraživanja, sva prava pridržana
Keywords: BiH; labour relations; employment; policy;
Summary/Abstract: Aktivne politike zapošljavanja (APZ) u Bosni i Hercegovini (BiH) nedovoljno su razvijene. Javna potrošnja na APZ-e je niska i u 2014. godini iznosila je 0,15% BDP-a zemlje dok, u prosjeku, zemlje EU na aktivne mjere izdvajaju oko 0,45% BDP-a. Pri tome, u prioritizaciji potrošnje na mjere zapošljavanja, APZ-i imaju tercijarni značaj i uglavnom se finansiraju iz sredstava javnih zavoda / službi za zapošljavanje (JSZ) preostalih nakon izmirenja operativnih troškova JSZ-a i troškova pasivnih mjera. Obuhvat radne snage programima APZ-a iznosi svega 1% dok, poređenja radi, u zemljama OECD-a za koje su dostupni podaci, iznosi oko 4%. Postojeće analize također ukazuju na neadekvatno ciljanje ovih programa, često na kategorije koje imaju veće izglede za zaposlenje (poput mladih sa svršenim visokim obrazovanjem i sl.). Nadalje, kapaciteti JSZ-a su nedostatni, što smanjuje mogućnosti za adekvatnu implementaciju programa APZ-a. Na koncu, u proteklom periodu nisu etablirani mehanizmi niti unificirana metodologija za sistematsku evaluaciju ovih programa u okviru JSZ-a. Osim navedenih problema u pogledu razvijenosti i implementacije programa APZ-a, također se može postaviti pitanje adekvatnosti postojećeg dizajna aktivnih politika, uzmu li se u obzir međunarodni trendovi u ovoj oblasti, kao i lokalni socioekonomski kontekst. Postojeći APZ-i predstavljaju set izolovanih intervencija na tržištu rada koje su pretežno orijentirane na izravno zapošljavanje ciljnih skupina u svrhu sanacije nekih od gorućih posljedica postojećeg socioekonomskog stanja u BiH. Međutim, one su u vrlo maloj mjeri usmjerene na investiranje u razvoj ljudskih potencijala i osnaživanje konkurentnosti nezaposlenih lica, što bi dugoročno doprinijelo unapređenju funkcioniranja tržišta rada.

• Details
• Contents