DRUGA MEĐUNARODNA NAUČNA KONFERENCIJA - “POSLJEDICE GENOCIDA NAD BOŠNJACIMA U SREBRENICI”: SOCIJALNI, EKONOMSKI, POLITIČKI, DEMOGRAFSKI I KULTURNI RAZVOJ SREBRENICE (1995‒2022) - POTOČARI, 12. OKTOBAR 2023. GODINE

DRUGA MEĐUNARODNA NAUČNA KONFERENCIJA - “POSLJEDICE GENOCIDA NAD BOŠNJACIMA U SREBRENICI”: SOCIJALNI, EKONOMSKI, POLITIČKI, DEMOGRAFSKI I KULTURNI RAZVOJ SREBRENICE (1995‒2022) - POTOČARI, 12. OKTOBAR 2023. GODINE
SECOND INTERNATIONAL SCIENTIFIC CONFERENCE - "CONSEQUENCES OF THE GENOCIDE AGAINST THE BOSNIAKS IN SREBRENICA": SOCIAL, ECONOMIC, POLITICAL, DEMOGRAPHIC AND CULTURAL DEVELOPMENT OF SREBRENICA (1995‒2022) - POTOČARI, OCTOBER 12, 2023.

Contributor(s): Rasim Muratović (Editor)
Subject(s): Cultural history, Economic history, Military history, Political history, Government/Political systems, Security and defense, Political behavior, Studies in violence and power, Demography and human biology, Sociology of Culture, Economic development, Transformation Period (1990 - 2010), Present Times (2010 - today), Conference Report, Inter-Ethnic Relations, Socio-Economic Research, Peace and Conflict Studies
Published by: Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu
Keywords: Second International Conference; Genocide; Bosniaks; Srebrenica; Potočari; Economic and cultural development of Srebrenica; War in Bosnia and Herzegovina; Post-war recovery of Srebrenica; Demographic changes in Srebrenica; Peace and Conflict studies;
Summary/Abstract: Dvadeset i osam godina nakon počinjenog genocida nad Bošnjacima u Republici Bosni i Hercegovini, koji je kulminaciju imao u Srebrenici i oko nje, na prostoru tzv. sigurne zone Ujedinjenih nacija, u julu 1995. godine, i danas su evidentne posljedice u socijalnom, ekonomskom, demografskom, kulturnom i svakom drugom razvoju Srebrenice i okoline. Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu od 1992. do 1995. godine i počinjeni genocid nad Bošnjacima ostavili su nesagledive posljedice gotovo u svim aspektima rada i življenja. Te posljedice posebno su indikativne na prostoru Srebrenice, koja se i nakon dvadeset i osam godina od agresije i genocida suočava s problemom razvoja i opstanka povratničkog bošnjačkog stanovništva. Počinjeni zločin genocida nad Bošnjacima u Srebrenici doveo je do dugoročnih socijalnih, ekonomskih, demografskih i kulturnih posljedica za život ljudi nakon agresije. Prva posljedica je radikalno smanjenje stanovništva, koje je s 37.382 u predratnom vremenu spalo na 13.409 osoba u cijeloj općini Srebrenica. U gradu Srebrenica i u mjesnim područjima općine Srebrenica tokom rata je uništena privreda i komunalna infrastruktura. Uništeni su gotovo svi kulturni i prateći objekti. Proces obnove u navedenim aspektima, iako se odvija uz pomoć međunarodnih organizacija, nije uspješno završen.

Print-ISBN-13: 978-9958-028-45-8
Page Count: 203
Publication Year: 2023
Language: Bosnian

MEĐUNARODNA NAUČNA KONFERENCIJA „POSLJEDICE GENOCIDA NAD BOŠNJACIMA U SREBRENICI: SOCIJALNI, EKONOMSKI, POLITIČKI, DEMOGRAFSKI I KULTURNI RAZVOJ SREBRENICE (1995‒2022)” SREBRENICA ‒ POTOČARI, 12. OKTOBAR 2023.

MEĐUNARODNA NAUČNA KONFERENCIJA „POSLJEDICE GENOCIDA NAD BOŠNJACIMA U SREBRENICI: SOCIJALNI, EKONOMSKI, POLITIČKI, DEMOGRAFSKI I KULTURNI RAZVOJ SREBRENICE (1995‒2022)” SREBRENICA ‒ POTOČARI, 12. OKTOBAR 2023.
(INTERNATIONAL SCIENTIFIC CONFERENCE "CONSEQUENCES OF THE GENOCIDE AGAINST THE BOSNIAKS IN SREBRENICA: SOCIAL, ECONOMIC, POLITICAL, DEMOGRAPHIC AND CULTURAL DEVELOPMENT OF SREBRENICA (1995‒2022)" SREBRENICA ‒ POTOČARI, OCTOBER 12, 2023.)

Author(s):Rifat Škrijelj, Dženeta Omerdić, Denis Zvizdić, Pavle Krstić, Husein Kavazović, Mirko Pejanović, Ćamil Duraković, Rasim Muratović, Sedad Bešlija
Language:Bosnian
Subject(s):Local History / Microhistory, Military history, Political history, Government/Political systems, Political behavior, Transformation Period (1990 - 2010), Conference Report, Inter-Ethnic Relations, Politics of History/Memory, Peace and Conflict Studies
Page Range:15-39
No. of Pages:25
Keywords:International scientific conference; Srebrenica; Genocide; Potočari; War in Bosnia; 1992-1995; demographic changes in Srebrenica;
Summary/Abstract:Introductory remarks by: - Prof. Ph.D. Rifat Škrijelj, rector of the University of Sarajevo - Prof. Ph.D. Dženeta Omerdić, Presidency of Bosnia and Herzegovina (Office of Dr. Denis Bećirević) - Prof. Ph.D. Denis Zvizdić, Deputy Speaker of the House of Representatives of the Parliamentary Assembly of Bosnia and Herzegovina - Ph.D. Pavle Krstić, Minister (Ministry of Higher Education, Science and Youth of Sarajevo Canton) - Ph.D. Husein-ef. Kavazovića, reisul-ulema (Islamic community in Bosnia and Herzegovina) - Academician, prof. Ph.D. Mirko Pejanović (President of the Scientific Committee of the Conference of the Academy of Sciences and Arts of Bosnia and Herzegovina) - Ćamil Duraković (Vice President of the RS entity) - Prof. Ph.D. Rasim Muratović, Director of the Institute for Research of Crimes Against Humanity and International Law, University of Sarajevo - Ph.D. Sc. Sedad Bešlija, director of the Institute of History

POSTRATNI/GENOCIDNI EKONOMSKI OPORAVAK I RAZVOJ SREBRENICE ‒ NAUČENE I NENAUČENE LEKCIJE ‒

POSTRATNI/GENOCIDNI EKONOMSKI OPORAVAK I RAZVOJ SREBRENICE ‒ NAUČENE I NENAUČENE LEKCIJE ‒
(POST-WAR/GENOCIDE ECONOMIC RECOVERY AND DEVELOPMENT OF SREBRENICA ‒ LESSONS LEARNED AND NOT LEARNED ‒)

Author(s):Kadrija Hodžić
Language:Bosnian
Subject(s):Business Economy / Management, Micro-Economics, Economic history, Local History / Microhistory, Military history, Political history, Labor relations, Economic policy, Government/Political systems, Demography and human biology, Economic development, Transformation Period (1990 - 2010), Present Times (2010 - today), Socio-Economic Research, Peace and Conflict Studies
Page Range:43-95
No. of Pages:53
Keywords:Srebrenica; post-war economic recovery; Demographic discharge; Socio-economic research of Srebrenica; Encouraging the development of business networks;
Summary/Abstract:Ni nakon više od dvije decenije u Srebrenici, ali manje-više i u svim povratničkim mjestima, ne samo da nije izrađen i primijenjen održivi model ekonomskog oporavka i razvoja već je ostao nerazjašnjen sam koncept postratni/genocidni ekonomskog oporavka. I pored zvanično promoviranog i izdašno donacijski podržanog procesa ekonomske obnove, na sceni su krajnje nepovoljna demografska, socijalna i ekonomska kretanja u ukupnom postratnom periodu. Naravno da se zbog toga otvaraju brojna pitanja ovakvog neuspjeha – od ponovnog preispitivanja samog pojma ekonomske obnove do niza „nenaučenih lekcija” iz dvadesetogodišnjeg procesa ekonomske obnove u ovoj općini.

DEMOGRAFSKE PROMJENE NA PROSTORU SREBRENICE OD 1991. do 2022. GODINE

DEMOGRAFSKE PROMJENE NA PROSTORU SREBRENICE OD 1991. do 2022. GODINE
(DEMOGRAPHIC CHANGES IN THE AREA OF SREBRENICA FROM 1991 TO 2022)

Author(s):Salih Kulenović, Sead Jahić, Senad Gutić
Language:Bosnian
Subject(s):Civil Society, Economic history, Local History / Microhistory, Military history, Social history, Government/Political systems, Demography and human biology, Transformation Period (1990 - 2010), Present Times (2010 - today), Migration Studies, Inter-Ethnic Relations, Socio-Economic Research, Sociology of Education
Page Range:97-180
No. of Pages:84
Keywords:Srebrenica; demographic changes; War in Bosnia and Herzegovina; Genocide; demographic issues of the population;1991-2022; Economic structure of the population; Educational structure of the population;
Summary/Abstract:Općina Srebrenica nalazi se u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Graniči s općinama: Bratunac na sjeveru i sjeveroistoku, Višegrad i Rogatica na jugozapadu, općinom Milići (dio bivše općine Vlasenica) na zapadu, a na jugu granica ide rijekom Drinom u dužini od 40 km koja je i međunarodna granica između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije. Površina teritorije općine Srebrenica je 529,83 km2. Prema popisu stanovništva 1991. godine na prostoru općine Srebrenice živjelo je ukupno 36.666 stanovnika ili 0,84% od ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine. Bošnjaka je bilo 27.572 ili 75,20%, Srba 8.315 ili 22,70% i ostalih 779 ili 2,12%1. Gustina naseljenosti u općini iznosila je 69,6 st/km2 (u Bosni i Hercegovini 85,6 st/km2). U političko-administrativnom pogledu 1991. godine Srebrenica je imala 19 mjesnih zajednica u kojima se nalazilo 80 naselja od kojih je jedno pripadalo gradskom, a 79 seoskom tipu naselja. Prema prirodnom priraštaju koji je iznosio 13,2‰ 1991. godine, općina Srebrenica bila je na petom mjestu u Bosni i Hercegovini i to poslije općina Žepče, Velika Kladuša, Živinice i Kalesija. U periodu 1992‒1995. godine na području općine Srebrenica, kao i na prostoru cijele Bosne i Hercegovine, dogodile su se krupne demografske promjene. Masovni zločini koje su nad nedužnim bošnjačkim stanovništ-vom vršile tzv. Vojska RS i policija RS, pod vojnom komandom ratnog zločinca Ratka Mladića i političke direktive ratnog zločinca Radova-na Karadžića, dostigle su vrhunac u općini Srebrenica kada su srpske oružane formacije okupirale “sigurnu zonu UN-a” Srebrenicu, jula 1995. godine, i počinile genocid nad nedužnim bošnjačkim stanovništvom.

MEĐUNACIONALNI ODNOSI I IZGRADNJA POVJERENJA NA PUTU POMIRENJA

MEĐUNACIONALNI ODNOSI I IZGRADNJA POVJERENJA NA PUTU POMIRENJA
(INTERETHNIC RELATIONS AND TRUST BUILDING ON THE PATH OF RECONCILIATION)

Author(s):Sarina Bakić, Jelena Brkić Šmigoc, Sabina Subašić Galijatović
Language:Bosnian
Subject(s):Government/Political systems, Political behavior, Nationalism Studies, Inter-Ethnic Relations, Peace and Conflict Studies
Page Range:181-198
No. of Pages:18
Keywords:Inter-ethnic relations; Srebrenica; Bosniaks; Genocide; Bosnian Serbs; minorities; reconciliation;
Summary/Abstract:Valjan razgovor o međunacionalnim odnosima, a kada je u pitanju međunacionalno povjerenje na putu pomirenja, danas je moguć tek u kontekstu analize ukupne socijalne situacije: ekonomske, kulturne i duhovne, te naravno političke stvarnosti Bosne i Hercegovine i uzroka koji ih omogućavaju i/ili onemogućavaju. U mogućnosti da se ovom prilikom barem pokuša izvršiti ta analiza, razmatranja u ovom radu podrazumijevat će mnoge poznate aspekte sadašnje situacije, koja je, s razlogom, već godinama označena kao krizom, i to u jednom produbljenijem smislu kao kidanje osnovnih, elementarnih poluga na kojima počiva karakter društvenih odnosa. U tim i iza takvih pukotina nastaje lavina procesa i proturječnosti koji su zahvatili bosanskohercegovačko tkivo u cjelini i koji se najčešće završavaju sukobima na socijalnoj, ideološkoj i političkoj osnovi. U središtu tih sukoba, a u sociološkom smislu sukoba koji su više nego očigledni u cjelokupnom društvenom odnosu, mogu se prepoznati najmanje dvije tendencije koje okružuju primarni društveni odnosi i koji su već odavno poprimili oblike pojava, ali i više od toga: formu i sadržinu dva polarizirana pogleda.

ZAKLJUČCI DRUGE MEĐUNARODNE NAUČNE KONFERENCIJE POSLJEDICE GENOCIDA NAD BOŠNJACIMA U SREBRENICI: SOCIJALNI, EKONOMSKI, POLITIČKI, DEMOGRAFSKI I KULTURNI RAZVOJ SREBRENICE (1995‒2022)

ZAKLJUČCI DRUGE MEĐUNARODNE NAUČNE KONFERENCIJE POSLJEDICE GENOCIDA NAD BOŠNJACIMA U SREBRENICI: SOCIJALNI, EKONOMSKI, POLITIČKI, DEMOGRAFSKI I KULTURNI RAZVOJ SREBRENICE (1995‒2022)
(CONCLUSIONS OF THE SECOND INTERNATIONAL SCIENTIFIC CONFERENCE ON THE CONSEQUENCES OF THE GENOCIDE AGAINST THE BOSNIAKS IN SREBRENICA: SOCIAL, ECONOMIC, POLITICAL, DEMOGRAPHIC AND CULTURAL DEVELOPMENT OF SREBRENICA (1995‒2022))

Author(s):Mirko Pejanović
Language:Bosnian
Subject(s):Military history, Government/Political systems, State/Government and Education, Nationalism Studies, Transformation Period (1990 - 2010), Conference Report, Inter-Ethnic Relations, Politics of History/Memory, Peace and Conflict Studies
Page Range:199-202
No. of Pages:4
Keywords:Second International Scientific Conference; Genocide; Srebrenica; Bosniaks; Genocide education in BIH; Culture of remmembrance;
Summary/Abstract:Moralno-pravna i politička obaveza svijeta i Evropske unije i Bosne i Hercegovine jeste ne samo spriječiti buduće, civilizacijski katastrofične zločine poput genocida nad Bošnjacima u Srebrenici i oko nje nego, i prije svega, spriječiti njegovo planski aktivno i politički, medijski, kvazinaučno, sistematsko poricanje i negiranje. Tome svjedočimo danas i svih poratnih godina u Bosni i Hercegovini i njenom susjedstvu. Umjesto odgovornosti za nesprečavanje genocida, u Srbiji se i dalje veličaju ratni zločinci koji su doveli do izvršenja genocida. Upornim i neskrivenim javnim veličanjem zločina i međunarodno presuđenih ratnih zločinaca, praveći od njih nacionalne heroje s jedne, i stigmatiziranjem kritičkoga govora i priznavanja genocida od strane grupacija ili pojedinaca u njihovom javnom angažmanu na tu temu, s druge strane, ohrabruju se politike i zagovornici opetovanja genocidnog zla i njegovo javno, nekažnjeno, stadionsko i medijsko veličanje, poput transparenata tokom utakmica na kojima se zanavlja napis: Nož, žica, Srebrenica.

Back to list