Živjeti na klizištu
Living on a Landslide

Author(s): Rejhana Dervišević, Zijad Ferhatbegović
Subject(s): Environmental Geography, Applied Geography, Sociology
Published by: Transkulturna Psihosocijalna Obrazovna Fondacija (TPO Foundation)
Keywords: landslide; life; difficulties; floods; BiH;
Summary/Abstract: Klizišta koja su se reaktivirala, kao i brojna druga koja su nastala usljed obilnih padavina i poplava u maju 2014. godine ponovo su ukazala široj javnosti na katastrofalne i svestrane posljedice ove nepogode. Klizanje tla je već odavno postalo naš svakidašnji problem. Sa svojim “nekonačnim obilježjem” u kontekstu drugih prirodnih katastrofa, klizišta nisu samo jezovita u trenucima kada se događaju nego i godinama poslije, kada se zbrajaju učinjene štete i pokušavaju sanirati posljedice katastrofe. Prirodne nesreće pokazuju zapravo da čovjek u borbi sa silama prirode i dalje gubi bitke. Nemaran i pogrešan odnos prema zakonima prirode je jedan od najčešćih i glavnih uzroka koji dovode do pojave klizišta, pa je čovjek postao prirodi najveći neprijatelj. Jedino od čega možemo početi smo mi sami. Ima li naše krivnje zbog bespravne gradnje, neadekvatne vodovodne i kanalizacione mreže, neplanske sječe, pljačke i devastacije naših šuma, divljih deponija? Jesu li regulisana korita naših potoka i rijeka, čiste li se odvodni kanali, šahtovi, odvodni propusti ispod puteva i pruga? Šta mi možemo učiniti da spriječimo i saniramo klizanje terena? Zašto je važna planska gradnja, pošumljavanje, planska sječa šuma, zauzdavanje i kanalisanje oborinskih voda... Prevencija je uvijek jeftinija od liječenja, odnosno otklanjanja posljedica. Nekad su se redovno pošumljavale ledine i proplanci. Oduvijek se prema vegetaciji moglo prepoznati da li je tlo izloženo vlazi ili suši. Niko se ne može porediti sa žednom bukvom koja dnevno može popiti 4-6 litara vode iz zemlje. Može i čovjek, ali ne iz zemlje, a čovjeka ne možemo posaditi. Ratni uslovi i velike migracije stanovništva dovele su i do bespravne gradnje tako da su klizišta postala i posebna socio-ekonomska i ekološka kategorija. Priprema dopunjenog izdanja Priručnika ostvarena je u okviru projekta TPO Fondacije Sarajevo "Psihosocijalna pomoć u BiH" koji se realizira u saradnji sa Volonterskim centrom Univerziteta u Tuzli, s namjerom da se na jednostavan, brz, ispravan i razumljiv način stanovništvo obuči u načinu življenja na terenima ugroženim klizištem. Priručnik ukazuje na mehanizam nastanka klizišta, uzroke koji mogu dovesti i doprinijeti pokretanju zemljanih masa, kao i preventivne mjere koje je potrebno preduzeti u cilju sprečavanja i otklanjanja štete. Namjera autora je bila približiti pojam klizišta običnom žitelju, podučiti ga kako prepoznati klizište, te predložiti praktične mjere prevencije, kao i privremenu sanaciju zemlje oko kuće, radionice, štale, njive, voćnjaka. Građevinska dozvola nije garancija da tlo neće kliznuti. Ko namjerava graditi objekat na padini, trebao bi prethodno uraditi odgovarajuća istraživanja. Takva gradnja jeste skuplja, ali je sigurnija. Ovo nije Priručnik po sistemu “uradi sam” u svakoj prilici i svugdje. Problemi klizanja su složeni pa se za svaki slučaj većih klizanja preporučuje traženje stručne pomoći specijaliste, kako ne bi bili ugroženi ljudski životi i materijalna dobra.

• Details
• Contents