Cookies help us deliver our services. By using our services, you agree to our use of cookies. Learn more.
MIDHAT BEGIĆ (1911-2011) LIFE AND WORK Cover Image

MIDHAT BEGIĆ (1911-2011) ŽIVOT I DJELO
MIDHAT BEGIĆ (1911-2011) LIFE AND WORK

Contributor(s): Hanifa Kapidžić-Osmanagić (Editor)
Subject(s): Cultural history, Media studies, Studies of Literature, Social history, Recent History (1900 till today), Bosnian Literature, Other Language Literature, Higher Education , Nationalism Studies, Theory of Literature, Sociology of Literature
Published by: Akademija Nauka i Umjetnosti Bosne i Hercegovine
Keywords: Midhat Begić; cultural history; literary critique; 20th century; Bosnian literature; media; literary theory;
Summary/Abstract: International Scientific Conference - Midhat Begić (1911-2011) Life and Work - Sarajevo, 27 October 2011

Series: Posebna izdanja ANUBiH

  • E-ISBN-13: 978-9958-501-75-3
  • Print-ISBN-13: 978-9958-501-75-3
  • Page Count: 190
  • Publication Year: 2012
  • Language: Bosnian, Croatian, Serbian
MIDHAT BEGIĆ JUČE I DANAS

MIDHAT BEGIĆ JUČE I DANAS
(MIDHAT BEGIĆ YESTERDAY AND TODAY)

  • Author(s):Hanifa Kapidžić-Osmanagić
  • Language:Bosnian
  • Subject(s):Cultural history, Studies of Literature, Recent History (1900 till today)
  • Page Range:7-15
  • No. of Pages:9
  • Keywords:Midhat Begić; cultural history; 20th century;
  • Summary/Abstract:Kad smo prije gotovo tri decenije, nakon njegove smrti (16. 11. 1983) okupljali svjedoke jednog života i djela, poznavaoce, saradnike i poštovatelje i pripremali broj časopisa Izraz njemu posvećen, ispunjavalo nas je, toga se dobro sjećam, osjećanje nenadoknadivog gubitka. Danas, u povodu stogodišnjice njegovog rođenja (12. 07. 1911), nakon što smo, jednom više, iščitavali tog pjesnika eseja, mislim da dominira svijest o nemjerljivom dobitku. Djelo koje je ostavio Midhat Begić stameno je i nezaobilazno, na njega se pozivaju, u odnosu na njega određuju oni pisci, književni teoretičari i kritičari koji su svjesni svoga duga i nastoje da kroče stazama na koje im je on ukazao, - i dalje od njih-, jednako kao i oni koji u poletu ostvarivanja svojih zamisli definišu sebe kroz Begićevo djelimično poricanje ili omeđivanje njegovog uticaja. Midhata Begića privlačili bi i jedni i drugi. Begić je dobro znao da se do stvaralačke istine, one koja može voditi naprijed, ne može kročiti samo istim, istosmjernim putevima. U svojim stavovima naš teoretičar i rodonačelnik nije bio znanstveno sujetan: imao je onu rijetku a urođenu mogućnost distanciranja od samoga sebe, u polemikama nije istrajavao na apriorizmima, nego samo, i uvijek, ali onda do dna mogućeg zaključivanja, na argumentima.
BEGIĆ IZMEĐU PISCA I DJELA

BEGIĆ IZMEĐU PISCA I DJELA
(BEGIĆ BETWEEN THE WRITER AND THE WORK)

  • Author(s):Sunita Subašić-Thomas
  • Language:Bosnian
  • Subject(s):Studies of Literature, Recent History (1900 till today), Theory of Literature
  • Page Range:17-41
  • No. of Pages:25
  • Keywords:Midhat Begić; cultural history; literary critique; theory;
  • Summary/Abstract:U ograničenom okviru ovog naučnog skupa, ovaj rad će se pozabaviti problematikom teorijskih pojmova “pisca” i “djela” u djelu Midhata Begića. Izvanrednim sticajem istorijskih okolnosti u specifičnoj bosansko-hercegovačkoj situaciji možemo pratiti gotovo čitavo stoljeće evolucije ovih pojmova na primjeru jednog jedinog kritičara, jer u trenutku kad je Begić počeo pisati svoje prve značajnije radove o našim piscima i kritičarima, posebno o Matošu i Skerliću, navršilo se tačno jedno stoljeće otkako su kritike tipa “čovjek i djelo” osvojile diskurs književne kritike, novinarstva i likovne kritike. Čak bi se moglo reći da prateći “autorsko pitanje” u Begićevim radovima možemo otići još u prošlost, budući da on svoju istinsku karijeru književnog kritičara i istoričara započinje suočavajući se s najznačajnijim imenom književne kritike s kraja 19. i početka 20. stoljeća u Srbiji, Jovanom Skerlićem. Kako Begićeva studija vrlo živo i vjerno prenosi polemike tog vremena, dospijevamo u samo središte sukoba između “impresionističke” i “dogmatske” kritike, gotovo na same početke književne kritike u smislu koji danas dajemo tom pojmu.
RAZVOJNE FAZE BEGIĆEVE KNJIŽEVNE KRITIKE

RAZVOJNE FAZE BEGIĆEVE KNJIŽEVNE KRITIKE
(THE DEVELOPMENTAL STAGES OF BEGIĆ'S LITERARY CRITICISM)

  • Author(s):Nedžad Ibrahimović
  • Language:Bosnian
  • Subject(s):Studies of Literature, Recent History (1900 till today), Sociology of Literature
  • Page Range:43-58
  • No. of Pages:16
  • Keywords:Midhat Begić; literary critique; development stages;
  • Summary/Abstract:Midhat Begić stvarao je na raskršću (ali i na srazu) dvaju književno-znanstvenih paradigmi te u mediju jednoga globalnog ideologijskog (marksističkog) supstrata. S jedne strane nalazila se pozitivistička paradigma, sa svojim bavljenjima autorsko-sociološkim deskripcijama kao jednom vrstom književno-znanstvenoga metajezika, a s druge strane antipozitivistička strategija paradigme koja je u književnom djelu nadasve vidjela semantički autonomnu kategoriju i pokuša(va)la poraditi na autonomnosti meta-jezika kojim bi se takav drugačiji pogled na književnost dao do kraja opisati. Sam Begić nije participirao u trećoj književno-znanstvenoj paradigmi koja prianja o hermeneutičku skepsu postmodernog, izzglobljenog subjekta. Književnohistorijskom medijacijom, odnosno rekonstrukcijom i ustanovljenjem povijesnog i autorskog okvira pisanja, zaključićemo daje njegov meta-jezik jedna vrsta metodološkog estetskog idealizma kojega je temeljna karakteristika da kontinuirano radi na brisanju granice subjekt/kritičar - objekt/djelo, a daje njegova teorijska epistema (marksističko-modernistička) vjera (i uporište) u književnost (umjetnost) kao u humanizam par excellence.
NAD BEGIĆEVIM ESEJIMA: PRILOG INTERPRETACIJI STILA

NAD BEGIĆEVIM ESEJIMA: PRILOG INTERPRETACIJI STILA
(ON BEGIĆ'S ESSAYS: A CONTRIBUTION TO THE INTERPRETATION OF STYLE)

  • Author(s):Marina Katnić-Bakaršić
  • Language:Bosnian
  • Subject(s):Studies of Literature, Stylistics, Sociology of Literature
  • Page Range:59-64
  • No. of Pages:6
  • Keywords:Midhat Begić; literary critique; essays; interpretation of style;
  • Summary/Abstract:Ako bi trebalo odrediti ključno obilježje Begićevog djela, njegovu stilsku dominantu, onda je to svakako esejističnost kao onaj princip iz koga polaze i u koji se smještaju sva ostala stilska obilježja. Teško je stoga i zamisliti govor o Midhatu Begiću bez naglašavanja njegove ključne uloge kao kanonskog esejiste u bošnjačkoj i bosanskohercegovačkoj kulturi, u kojoj je esej i inače dugo bio, a možda je i danas, dominantna forma književne i umjetničke kritike, pa i književne historije. Ova sklonost esejističkom pristupu književnom tekstu i njegova dominacija nad akademskim diskursom znanosti o književnosti u Bosni i Hercegovini zahtijeva posebnu analizu, ali za samog Begića sklonost eseju bila je potpuno prirodna i u skladu sa njegovim stvaralačkim bićem. Zapravo, ako se prisjetimo njegove misli prema kojoj “kritičar mora da nastavi djelo u istom stilu ili da odloži pero pred apsolutnim tvorevinama mašte i poezije” (“Oko Borgesova Alefa”), onda je jasno da je jedino esej stilski mogao odgovarati programski postavljenom cilju - potrebi homologne veze između književnog djela i kritike toga djela. O tome koliko je danas takav pristup prihvatljiv, odnosno aktuelan u savremenoj književnosti, može se diskutirati, ali neupitna je činjenica d aje on utjecao na dominaciju esejističkog stilskog prosedea u cjelokupnom opusu Midhata Begića.
MIDHAT BEGIĆ - O DRUŠTVENOM ZNAČAJU ESEJA

MIDHAT BEGIĆ - O DRUŠTVENOM ZNAČAJU ESEJA
(MIDHAT BEGIĆ - ON THE SOCIAL SIGNIFICANCE OF THE ESSAY)

  • Author(s):Muhamed Dželilović
  • Language:Bosnian
  • Subject(s):Studies of Literature, Sociology of Literature
  • Page Range:65-77
  • No. of Pages:13
  • Keywords:Midhat Begić; literary critique; essay; social significance;
  • Summary/Abstract:Begićevo poimanje eseja bilo m ije uvijek najlakše shvatiti iz pojma raskršća na kojem je i sam toliko insistirao. Dakle, kao mjesto gdje se križaju različiti putevi mišljenja i na čudan način pretvaraju u specifičan oblik književnoga iskaza. Uostalom, esejističko je, kako je najednom mjestu rekao, isto što i duboko književno, da ne kažem naučno, jer se ovdje nauka uklapa u svoj književni prostor i okvir - na način koji se pri čitanju i razmišljanju čini neupitnim. Kako je ovdje riječ o društvenom značaju njegove esejistike, obratiću pažnju na njegov postupak u kojem je uočljivo izvodio stalne dvostruke ulaske i izlaske: izlaske u tokove evropske i svjetske književnosti s primarnim interesom za najznačajnije autore modernizma i ulaske u prostor južnoslavenske i bosanskohercegovačke književne scene; a na drugom nivou, izlaske iz sfere književne analize u analizu društvenih kretanja i osvjetljavanje upitnih, problematičnih i negativnih pojava u toj sferi, da bi se nakon toga ponovo vratio konkretnoj književnoj analizi.
BEGIĆEVA METODA TUMAČENJA KNJIŽEVNOSTI

BEGIĆEVA METODA TUMAČENJA KNJIŽEVNOSTI
(BEGIĆ'S METHOD OF INTERPRETING LITERATURE)

  • Author(s):Elbisa Ustamujić
  • Language:Bosnian
  • Subject(s):Studies of Literature, Methodology and research technology, Theory of Literature
  • Page Range:79-83
  • No. of Pages:5
  • Keywords:Midhat Begić; literary critique; interpreting literature; method;
  • Summary/Abstract:Jubileji su prilika, posebno kada se radi o stogodišnjici rođenja, u ovom slučaju akademika Midhata Begića, da se zamisli nad jednim vrijednim ljudskim vijekom i provjeri ostavština autentičnog stvaralačkog i ljudskog angažmana. Prilika je da se u njegovoj savremenosti i u mogućnostima i ograničenjima društvene, kulturne i duhovne klime sagleda i vrednuje njegov puni učinak. Ali, i prilika je da se podsjetimo na ono što je ostavio u našem duhovnom biću kao dragocjen poklon što nam je uvijek bio od pomoći i koristi.
MIDHAT BEGIĆ I KNJIŽEVNOST BOSNE I HERCEGOVINE DANAS

MIDHAT BEGIĆ I KNJIŽEVNOST BOSNE I HERCEGOVINE DANAS
(MIDHAT BEGIĆ AND LITERATURE OF BOSNIA AND HERZEGOVINA TODAY)

  • Author(s):Ivan Lovrenović
  • Language:Bosnian
  • Subject(s):Studies of Literature, Bosnian Literature
  • Page Range:85-87
  • No. of Pages:3
  • Keywords:Midhat Begić; literary critique; Bosnian literature;
  • Summary/Abstract:Na koji način ima smisla danas, u našim radikalno promijenjenim političkim i porazno degradiranim kulturnim prilikama misliti o Midhatu Begiću, o njegovu značenju i o njegovoj književnoj i intelektualnoj ostavštini, a da to ne bude tek ritualno prisjećanje i sentimentalno odavanje počasti? Drugim riječima - što je ono po čemu je Midhat Begić živ danas?
BEGIĆEV PARADOKS

BEGIĆEV PARADOKS
(BEGIĆ'S PARADOX)

  • Author(s):Enver Kazaz
  • Language:Bosnian
  • Subject(s):Studies of Literature, Bosnian Literature, Nationalism Studies, Sociology of Literature
  • Page Range:89-108
  • No. of Pages:20
  • Keywords:Midhat Begić; literary critique; Bosnian literature; sociological view;
  • Summary/Abstract:O Midhatu Begiću pisano je za ovdašnje književnoznanstvene uslove jako mnogo, a nijedan drugi akademski kritičar nije dobio toliko intrepretativne pažnje u akademskoj zajednici obilježenoj malom kritičkom produkcijom.
PRISTUP “BOSANSKOHERCEGOVAČKIM KNJIŽEVNIM TEMAMA” MIDHATA BEGIĆA - O PROBLEMIMA ODREĐENJA I STATUSA KNJIŽEVNOSTI U BIH

PRISTUP “BOSANSKOHERCEGOVAČKIM KNJIŽEVNIM TEMAMA” MIDHATA BEGIĆA - O PROBLEMIMA ODREĐENJA I STATUSA KNJIŽEVNOSTI U BIH
(APPROACH TO "BOSNIA AND HERZEGOVINA LITERARY TOPICS" BY MIDHAT BEGIĆ - ON THE PROBLEMS OF DETERMINATION AND STATUS OF LITERATURE IN BIH)

  • Author(s):Sanjin Kodrić
  • Language:Bosnian
  • Subject(s):Studies of Literature, Bosnian Literature, Sociology of Literature
  • Page Range:109-118
  • No. of Pages:10
  • Keywords:Midhat Begić; BiH; literature; determination and status; approach to literary topics;
  • Summary/Abstract:Iako je još 1948. godine svoj prvi rad nakon Drugog svjetskog rata posvetio Ziji Dizdareviću, iako je u međuvremenu pisao o još ponekom bosanskohercegovačkom autoru, između ostalih i o Ivi Andriću, Jovanu Dučiću i Isaku Samokovliji - onim što će nazvati “bosanskohercegovačkim književnim temama” Midhat Begić (1911-1983) počet će se baviti znatno kasnije, tek počev od sredine šezdesetih i početkom sedamdesetih godina 20. st., kad bosanskohercegovačka književna pitanja postaju dominantan predmet i njegova književnoznanstvenog rada, ali i šireg angažmana, koji bi se u konačnici mogao nazvati i društvenim. Uz važne promjene u širem, i bosanskohercegovačkom i jugoslavenskom društveno-političkom i kulturalno-književnom kontekstu njegova vremena, promjene koje, sjedne strane, imaju veze sa sve glasnijim postavljanjem pitanja o bosanskohercegovačkoj poziciji unutar ju ¬ goslavenske zajednice, dok su, s druge strane, u vezi i s pojavom grandioznih književnih ostvarenja kakva su npr. romani Derviš i smrt (1966) i Tvrđava (1970) Meše Selimovića, pjesničke zbirke Kameni spavač (1966) Maka Dizdara i Soneti (1968) Skendera Kulenovića ili pripovjedačka knjiga Pobune (1966) Derviša Sušića, a nakon toga i drugi važni bosanskohercegovački književni tekstovi ovog trenutka, neposredan povod za Begićevo bavljenje “bosanskohercegovačkim književnim temama” predstavljat će Simpozijum o savremenoj književnosti Bosne i Hercegovine iz novembra 1970, ambiciozno zamišljen skup u organizaciji tad uglednog sarajevskog izdavačkog preduzeća “Svjetlost”, koji je iniciran “s namjerom da se o problemima ove literature progovori kritički i naučno” (Anonim 1971:5), a sve to u kontekstu novonastalih i vjerovatno i stvarno zbunjujućih promjena u društvu BiH i nekadašnje Jugoslavije.
ANGLOAMERIČKO PRISUSTVO U DJELU MIDHATA BEGIĆA

ANGLOAMERIČKO PRISUSTVO U DJELU MIDHATA BEGIĆA
(ANGLO-AMERICAN PRESENCE IN THE WORK OF MIDHAT BEGIĆ)

  • Author(s):Zvonimir Radeljković
  • Language:Croatian
  • Subject(s):Studies of Literature, Sociology of Culture, Sociology of Literature
  • Page Range:119-124
  • No. of Pages:6
  • Keywords:Midhat Begić; anglo-american presence; literary critique;
  • Summary/Abstract:Bez obzira da li je bio kritičar ili esejist o čemu dileme postoje, nema nikakve sumnje daje Midhat Begić jedan od najvećih erudita u bosanskohercegovačkoj književnosti. Osnovni oslonci njegovog poznavanja svjetske kulture i književnosti svakako su francuska, pa zatim njemačka i ruska kultura. No upravo u ovom svjetlu mi se čini zanimljivim istražiti prisustvo referenci na angloameričku kulturu u Begićevoj esejistici ili kritici. Ona sigurno nije jedan od njenih temeljnih sastojaka, ali svojim prisustvom može ukazati na neke bitne osobine njegovog književnog pristupa koje do sada nisu bile viđene u punoj oštrini, a i pokazati stvarnu širinu njegove erudicije.
MIDHAT BEGIĆ ROMANIST

MIDHAT BEGIĆ ROMANIST
(MIDHAT BEGIĆ NOVELIST)

  • Author(s):Vesna Čaušević-Kreho
  • Language:Bosnian
  • Subject(s):Cultural history, Studies of Literature, Recent History (1900 till today), Sociology of Literature
  • Page Range:125-130
  • No. of Pages:6
  • Keywords:Midhat Begić; literary critique; 20th century;
  • Summary/Abstract:Kao jedna od najznačajnijih pojava u modernoj povijesti bosanskohercegovačke i jugoslavenske književnokritičke misli, Midhat Begić je svojim radovima iz oblasti francuske književnosti uveliko doprinio razvoju romanističkih studija na ovim prostorima. Neki autori, tekstovi, djela, književna događanja u njegovim su esejima po prvi put u BiH i Jugoslaviji sustavno proučavani i predstavljeni ovdašnjoj publici. Ta proučavanja, međutim, bila su rjeđe sama sebi cilj, a češće poticaj za problematiziranje aktualnih pitanja o književnosti uopće, te za definiranje i uobličavanje Begićevih vlastitih kritičarsko-teorijskih pozicija. Po vokaciji romanist, što na tematskom, teorijskom i idejnom planu bitno profilira njegove eseje - u prvoj knjizi Raskršća ovo je veoma izraženo - Begić je i jugoslavist, ali po interesovanjima i u praksi mnogo više od toga: intelektualac impozantnog formata i erudicije, kozmopolit u pravom smislu riječi. Stoga je njegovo djelo kompleksno i razuđeno, te ga valja izučavati iz romanističke, slavističke, komparatističke perspektive, pritom ne gubeći iz vida ni činjenicu da su ga romanistička formacija i trajna profesionalna i privatna upućenost na Francusku uveliko oblikovali kao kritičara i esejistu.
BEGIĆI EVROPSKA MODERNISTIČKA KNJIŽEVNOST

BEGIĆI EVROPSKA MODERNISTIČKA KNJIŽEVNOST
(BEGIĆ AND EUROPEAN MODERNIST LITERATURE)

  • Author(s):Nihad Agić
  • Language:Bosnian
  • Subject(s):Cultural history, Studies of Literature, Recent History (1900 till today), 19th Century
  • Page Range:131-142
  • No. of Pages:12
  • Keywords:Midhat Begić; literary critique; european modernist literature;
  • Summary/Abstract:Pitanje odnosa Midhata Begića prema evropskoj modernističkoj, ponajprije francuskoj književnosti, pokazuje se kao pitanje hijerarhije razina, jer ovaj lucidni esejist, osebujni kritičar i književnoznanstveni erudita svoj odnos prema ovom kompleksu problema zasniva na teorijsko-estetičkoj, književnopovijesnoj i književnokritičkoj ravni Kao i u bezbroj drugih prigoda, i o problemu modernističke književnosti on odabire saputničko stajalište, dakle stajalište viđenja određene književno-estetičke pojave uz pomoć književnog ili filozofskog autoriteta s tog područja. To je učinio u svom ključnom estetičko-teorijskom tekstu Moderno i klasično, te u kritičko-teorijskim i književnopovijesnim tekstovima Od impresije do strukture i dijalektike i Jedna književna metamorfoza. Kad promišlja o odnosu modernog i klasičnog, u pomoć poziva Andrea Malrauxa, odnosno Jeana Cassoua; kad raspravlja o nadrealizmu ili o izvorima moderne poezije, pažljivo osluškuje glasove Marka Ristića i Dušana Matića, a kad daje skicu ili kratku panoramu francuskog modernističkog romana, poziva se na Pierrea de Boisdeffrea. Jedini Begićevi tekstovi u kojima on odbacuje sjenu književnokritičkog saputnika jesu oni u kojima piše o Andreu Gideu, J.-P. Sartreu i Albertu Camusu.
BEGIĆEVI PUTOKAZI

BEGIĆEVI PUTOKAZI
(BEGIĆ'S GUIDEPOSTS)

  • Author(s):Predrag Matvejević
  • Language:Croatian
  • Subject(s):Cultural history, Social history, Recent History (1900 till today)
  • Page Range:143-147
  • No. of Pages:5
  • Keywords:Midhat Begić; history; 20th century;
  • Summary/Abstract:Bili smo znatiželjni i neiskusni, ratna generacija koja se na brzinu doškolovala. Nastojali smo nadoknaditi “izgubljeno vrijeme” te prionuti na posao. Sudjelovali smo na izgradnji omladinskih pruga, zbližili se jedni s drugima na radnim akcijama. Nadali se. Očekivali.
NEISPUNJENA ŽELJA PROFESORA BEGIĆA - ZA ISTORIJU BOSANSKOHERCEGOVAČKE KNJIŽEVNOSTI

NEISPUNJENA ŽELJA PROFESORA BEGIĆA - ZA ISTORIJU BOSANSKOHERCEGOVAČKE KNJIŽEVNOSTI
(THE UNFULFILLED WISH OF PROFESSOR BEGIĆ - FOR THE HISTORY OF BOSNIAN AND HERZEGOVINIAN LITERATURE)

  • Author(s):Čedo Kisić
  • Language:Bosnian
  • Subject(s):Cultural history, Studies of Literature, Bosnian Literature
  • Page Range:149-151
  • No. of Pages:3
  • Keywords:Midhat Begić; literary critique; Bosnian literature; history;
  • Summary/Abstract:U mome sjećanju živi na jedan osebujan način lik Midhata Begića, pisca znamenitih Raskršća, osnivača i prvog urednika časopisa Izraz i mog dugogodišnjeg i dragog prijatelja. Vidim ga i danas u redakciji Odjeka, u kojuje često dolazio i čiji je predsjednik Savjeta bio, kad govori o onome što mu se u reviji svidjelo ili nije. Vidim ga na okruglim stolovima u Gradačcu, Bihaću, Fojnici, Višegradu, Trebinju, Mostaru, Stocu, u Drinovcima. Vidim ga na odmoru u Trpnju, Kiseljaku, Dubrovniku, u Nacionalnoj biblioteci u Parizu i na simpoziju “Susreti kultura i civilizacija na tlu Bosne i Hercegovine”. Vidim ga na Racinovim susretima u Makedoniji i u šetnji obalom Miljacke. I sjetim se njegovih uvodnih riječi na brojnim simpozijima i književnim i kulturnim skupovima, bez čije inspirativne uloge oni ne bi imali značaj i odjek kakav su imali. Ovih dana ponovo sam čitao njegov sjajni esej o Isidori Sekulić, za čije djelo kaže daje “ispunilo toliko zatečenih praznina, a istovremeno otvorilo toliko novih vidika, i d a je ono “jednako prisno govorilo o svim našim različitostima.” Govoreći o velikoj književnici i misleći na nju, on je govorio 0 sebi, j er upravo j e profesor Begić j ednako prisno govorio i pisao o svim našim različitostima, da niko ne bude zanemaren ni oštećen.
PRILOZI MIDHATA BEGIĆA OBJAVLJENI U BANJALUČKOM ČASOPISU PUTEVI

PRILOZI MIDHATA BEGIĆA OBJAVLJENI U BANJALUČKOM ČASOPISU PUTEVI
(CONTRIBUTIONS BY MIDHAT BEGIĆ PUBLISHED IN THE BANJALUKA MAGAZINE PUTEVI)

  • Author(s):Miljko Šindić
  • Language:Bosnian
  • Subject(s):Cultural history, Studies of Literature, Post-War period (1950 - 1989)
  • Page Range:153-162
  • No. of Pages:10
  • Keywords:Midhat Begić; Banjaluka; Putevi; contributions;
  • Summary/Abstract:Suplentski staž Midhat Begić odradio je u banjalučkoj Trgovačkoj školi. Možda je to bio razlog što je u prepisci i susretima ispoljavao naklonost prema gradu na Vrbasu, u kojem je boravio u mladim danima. Na XII Kočićevom zboru, 27. avgusta 1977. godine Begić je bio gost Banjaluke. Povodom stogodišnjice rođenja Petra Kočića na svečanoj akademiji u Domu kulture govorio je o Kočićevom književnom delu. (To saopštenje objavljeno je u knjizi Besjede o Kočiću, Banjaluka, 2005, a faksimil pisma u kojem Begić piše o saradnji u Putevima i selekciji tekstova za treću knjigu Raskršća u knjizi Liber amicorum, Banjaluka, 2004). Tih dana u Banjaluci Begić je poželeo da obiđe školu u Staroj čaršiji, delu grada preko Vrbasa, u kojoj je započeo svoj pedagoški rad. Školu nismo pronašli. Nismo pronašli ni aščinicu u kojoj je obedovao. Porušio ih zemljotres 1969. godine.
U POTRAZI ZA MIDHATOM BEGIĆEM NA INTERNETU

U POTRAZI ZA MIDHATOM BEGIĆEM NA INTERNETU
(IN SEARCH OF MIDHAT BEGIĆ ON THE INTERNET)

  • Author(s):Srebren Dizdar
  • Language:Bosnian
  • Subject(s):Media studies, Studies of Literature, ICT Information and Communications Technologies, Sociology of Literature
  • Page Range:163-178
  • No. of Pages:16
  • Keywords:Midhat Begić; media; internet;
  • Summary/Abstract:Svako vrijeme neminovno donosi novotarije prema kojima se, uglavnom, odnosimo sa većom ili manjom dozom sumnje u potrebu da se nešto bitno drugačije unese u svakodnevnu upotrebu. Kada se to, ipak, u jednom trenutku i dogodi, otvaraju se dotad neslućene mogućnosti, ali i postavljaju brojna druga pitanja. U njima se nastoji uspostaviti neka vrsta smisaonog odnosa između sadašnjeg i prethodnih stanja, te pomiriti naizgled nespojive suprotnosti između prošlosti i sadašnjosti.
JEDNO SASVIM LIČNO SVEDOČENJE O ČASOPISU IZRAZ U VREME GLAVNOG UREDNIKA MIDHATA BEGIĆA

JEDNO SASVIM LIČNO SVEDOČENJE O ČASOPISU IZRAZ U VREME GLAVNOG UREDNIKA MIDHATA BEGIĆA
(A COMPLETELY PERSONAL TESTIMONY ABOUT THE MAGAZINE IZRAZ IN THE TIME OF THE CHIEF EDITOR MIDHAT BEGIĆ)

  • Author(s):Ješa Denegri
  • Language:Serbian
  • Subject(s):Cultural history, Media studies, Social history, Post-War period (1950 - 1989)
  • Page Range:179-180
  • No. of Pages:2
  • Keywords:Midhat Begić; Izraz; magazine;
  • Summary/Abstract:Kada je 1988. časopis Izraz obeležavao tridesetu godišnjicu izlaženja, za tu priliku priložio sam kratki osvrt pod naslovom Izraz - idealni prostor za slobodnog strelca, podsećajući se davne saradnje sa ovim časopisom kojemu je u to vreme glavnim i odgovornim urednikom bio Midhat Begić (a članovi redakcije Miodrag Bogićević, Ivan Focht, Nikola Koljević, Slavko Leovac, Salko Nazečić i Husein Tahmiščić). Nažalost, Begića lično nikad nisam sreo, niti sam pobliže upoznat sa njegovim delom; stoga od vas moram zatražiti izvinjenje što o njemu ne mogu ništa valjano reći, jedino se mogu još jednom prisetiti saradnje sa Izrazom započete upravo u vreme njegovog uredničkog razdoblja i podsetiti šta je Izraz značio za tadašnje mlade u Beogradu, koji su, ne znajući kako i gde, stremili objavljivanju svojih prvih napisa. Valja se, naime, vratiti u rane šezdesete i posvedočiti daje Izraz kao tadašnji jedini jugoslovenski “časopis za književnu i umjetničku kritiku”, kako mu je stajalo u podnaslovu, bio vrlo pomno i redovno praćen među beogradskim studentima i tek diplomiranim istoričarima umetnosti, pažnjom pojačanom još i time što je naš profesor Lazar Trifunović upravo u Izrazu objavio niz priloga (o ruskoj avangardi, Kandinskom, Lubardi, o srpskoj likovnoj kritici), koji su nam bili obavezna ili dopunska literatura. No osim toga, Izraz je donosio mnoštvo drugih priloga iz estetike, teorije i kritike, za razliku od drugih časopisa poput, na primer, beogradskih Dela i Savremenika, koji su znatan prostor poklanjali proznoj i pesničkoj produkciji, a posebno dragoceni bili su u Izrazu prevodi iz inostrane stručne literature, u to vreme vrlo retke u izvornom vidu. Dakle, upravo takvom, za sve nas vrlo uglednom glasilu, osmelio sam se jednoga dana početkom 1962. poslati početnički napis (o slikarstvu Stojana Ćelića) a da nikoga nisam u redakciji poznavao, bez ičije preporuke, da bi se posle kratke neizvesnosti taj napis pojavio u šestom broju juna meseca iste godine.
NAŠ PROFESOR MIDHAT BEGIĆ

NAŠ PROFESOR MIDHAT BEGIĆ
(OUR PROFESSOR MIDHAT BEGIĆ)

  • Author(s):Marko Vešović
  • Language:Bosnian
  • Subject(s):Studies of Literature, Recent History (1900 till today), Higher Education
  • Page Range:181-188
  • No. of Pages:8
  • Keywords:Midhat Begić; professor; education; literary critique;
  • Summary/Abstract:Slušali smo u mladosti, na fakultetu i van njega, predavače od svake ruke. Bilo je među njima i vrhunskih, ali, razumije se, mnogo više onih koji bjehu srednja žalost. Ipak, možda ni sami ne slutimo šta im sve dugujemo, ne samo prvima, nego čak i potonjima. I ne znam šta nas je toliko gonilo na ta predavanja, ako to nije mladalački strah da ne propustimo priliku čuti nešto važno, postati bar za gram obavješteniji, bar za mrvu duhovniji. Čitali smo Jejtsovu pjesmu “Jedrenje u Vizantiju” i osjećali dublje istinitim naročito njen prvi dio, gdje se govori o mladosti koja “zanesena čulnom muzikom” ne daje pet para “za spomenike nezastarivog uma”. Kao da smo se nekako stidjeli svoje mladosti, onog bezrazložno radosnog klicanja puti iz nas - ne dosjećajući se d aje to bezrazložno veselje najdragocjenija stvar pod nebom - i hitali da što prije ostarimo, to jest omudramo, u čemu nam nije pomagalo samo čitanje knjiga nego možda još više slušanje ljudi za koje smo osjećali da su, što rekao Manov junak, od boga duhovni. Danas znamo da nam je mladost prošla onog momenta kad nas je prošla volja za slušanjem predavanja, bilo čijih i o bilo čemu, ali isto tako znamo da neka od najdubljih duhovnih prosvjetljenja, najsvečanijih duševnih uznesenja, dugujemo slušanju predavanja - red kojim ih ovdje pominjem nije važan - Ivana Fohta, Svetozara Koljevića, Midhata Begića. Sad se događa često, kad sam u učionici, među studentima, da tu mladež naprosto počnem žaliti što više nema priliku, koju je imala moja generacija, da čuje Begića i Fohta. A to što sam ih i ja slušao, doživljavam u tim trenucima kao jak razlog za oholost, dobar povod da i sebe pribrojim u izabrane, jer osjećam kao dokaz vlastite vrijednosti što su me u tolikoj mjeri mogla ushititi, recimo, Koljevićevo predavanje o Servantesu, Begićevo o Stankoviću, Fohtovo o “posljednjem” filozofskom pitanju. Istovremeno, sa iskrsavanjem sjećanja na mladalačke duhovne ushite izazvane živom riječju tih ljudi, osjetim kako padam u najdublju skromnost, i sa patosom ponavljam u sebi onaj Jejtsov stih, preinačen za moje svrhe: To mi bijahu učitelji, i to je moja slava!
PISMO HANIFI

PISMO HANIFI
(LETTER TO HANIFA)

  • Author(s):Milan Đurčinov
  • Language:Serbian
  • Subject(s):Studies of Literature, Sociology of Literature
  • Page Range:189-190
  • No. of Pages:2
  • Keywords:Midhat Begić; letter; Hanifa Kapidžić-Osmanagić;
  • Summary/Abstract:Veoma poštovana i draga Hanifa, Evo, šaljem svoj srdačni i prijateljski pozdrav Vama i svim ostalim učesnicima naučnog skupa o Midhatu Begiću, kao i moj, za sada mali prilog o njemu, o našim kontaktima, o njegovoj izuzetnoj ličnosti i isto toliko značajnom delu.
Back to list
2024 © CEEOL. ALL Rights Reserved. Privacy Policy | Terms & Conditions of use
ver2.0.902