Schopenhauer i Mahler
Schopenhauer and Mahler

Summary/Abstract: Schopenhauerova filozofija glazbe od sredine 19. stoljeća do danas snažno utječe na glazbeno mišljenje skladatelja i filozofirajućih glazbenika. Richard Wagner učinio je Schopenhauerovu knjigu Svijet kao volja i predodžba, otkako mu je Georg Herwegh 1854. skrenuo pozornost na nju, eksplicitnim odnosnim okvirom svog glazbeno-filozofskog samoizlaganja, bilo na naknadnoj projekciji na Prsten Nibelunga, bilo kao filozofirajuću inspiraciju pri skladanju svojih kasnijih djela Tristani Isolda (1865.) i Parsifal (1882.). Kao teoretičar on se u svojoj raspravi Beethoven iz 1870. iscrpno poziva na Schopenhauera, kako bi na njegovoj filozofiji temeljio vlastitu interpretaciju Beethovena. Pozivanja na Schopenhauera mogu se pronaći i kod Johannesa Brahmsa, posebice u kasnom djelu Četiri ozbiljna pjevanja, op. 121 (1896.).* Hans Pfitzner svojoj operi Palestrina (Munchen, 1917.) kao moto pretpostavlja Schopenhauerov citat, a kroz operu provlači i parafraze iz Schopenhauerove filozofije (glazbenog) umjetnika ili aluzije na nju. U Moje priznanje Schopenhauera Pfitzner još 1938. preuzima Schopenhauerov glazbeno-filozofski jezik sve do doslovnog citiranja. I Arnold Schonberg u Odnosu prema tekstu (1912.) afirmativno citira Schopenhauerove središnje glazbeno-filozofske teze. Niz glazbenika i filozofa glazbe koji se referiraju na Schopenhauera može se pratiti sve do džez i rock-scene i njihovih estetskih diskursa.

• Details
• Contents