BOŠNJAČKA NARODNA EPIKA U „EPSKOJ NARODNOJ POEZIJI U JUGOSLAVIJI NA POČETKU XX VIJEKA”/”LA POÉSIE POPULAIRE ÉPIQUE EN YOUGOSLAVIE AU DÉBUT DU XX SIÈCLE"/ MATIJE MURKA
BOSNIAN MUSLIMS FOLK EPIC IN " THE EPIC FOLK POETRY OF YUGOSLAVIA AT THE BEGINNING OF XX CENTURY"

Summary/Abstract: Interesovanje za naučno istraživanje narodnog pjesništva Matija Murko započeo je na Bečkom univerzitetu, podstaknut od Fr. Miklošića (Miklosich), Richarda Heinzela, Ericha Schmidta, a kasnije i V. Jagića. Za vrijeme svog boravka u Rusiji (1887-1889) na to su ga podsticali Aleksandar N. Veselovskij u Petrogradu i F. J. Buslajev u Moskvi, kao i A. N. Pypin. Kao docent “slavenske filologije s naročitim obzirom na književnu povijest” u Beču (od 1897) posvećivao je već mnogo pažnje narodnom pjesništvu, a još više kao profesor slavenske filologije u Grazu (od 1902), gdje je prvi put držao predavanja o narodnoj poeziji južnih Slovena u zimskom semestru 1905/1906. Analizirajući zbirke srpsko-hrvatskih narodnih pjesama bio je iznenađen zbirkama muslimanskih (“muhamedanskih”) narodnih pjesama autora Koste Hörmanna (Narodne pjesme Muhamedovaca u Bosni i Hercegovini I, II ), a naročit je bio iznenađen III i IV knjigom zbirke Matice Hrvatske s “odličnim” uvodom njihova redaktora Luke Marjanovića (Junačke pjesme (muhamedovske) III, Zagreb 1898, IV, Zagreb 1899). Ove pjesme “Turaka” iz Bosne i Hercegovine bile su za M. Murka “zanimljiva pojava”. Na osnovu teksta Hasanaginice koji je objavio Miklošić, Murko je došao do zaključka da domovinu ove “glasovite balade” treba tražiti na području južne Dalmacije, što je, na osnovu novih izvora i vlastitih iskustava, obrazložio u svojim objavljenim radovima 1932. i 1937. godine.

• Details
• Contents