Etnografski eksperimenti: Manifest za podršku razvoja društvenokulturne antropologije u Bosni i Hercegovini i kratak pregled studentskih radova
Ethnographic exercises: Manifest on support for development of socio-cultural anthropology in Bosnia and Herzegovina and review of students' papers

Summary/Abstract: Sastavljen na osnovu iskustava šest učesnika modula pod nazivom “Uvod u sociokulturnu antropologiju”, priređenog za studente prve godine Master programa na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, ovaj separat nudi konkretne primjere primjene etnografske metodologije, ukazujući na njenu specifičnost i potencijal pri izučavanju svakodnevnih praksi, “običnih” prostora i drugih često zanemarenih društvenih tema. U uvodnom dijelu, kao organizator i instruktor ovog modula, opisujem kontekst u kojem je ovaj seminar realiziran, razmatrajući istovremeno na koji način savremena antropološka analiza i etnografska istraživačka metoda mogu obogatiti izučavanje i analizu kompleksnih društvenih pojava i transformacija. Razmatrajući principe i teorijska načela koja su za studente bila putokaz u radu, u ovom tekstu iznosim na vidjelo prednosti sociokulturne antropologije te mogućnosti koje ona pruža za studente društvenih i političkih nauka u Bosni i Hercegovini zainteresirane za istraživački rad. Drugi dio separata nudi kratki pregled šest studentskih radova napisanih na osnovu pokusnih etnografskih istraživanja različitih urbanih prostora, društvenih grupa i praksi koje su dio bosanskohercegovačkog društva u transformaciji. Jelena Močević istražuje granice između javnog i privatnog putujući svakodnevno sarajevskim trolejbusima, gdje uočava, opisuje i analizira razne oblike društvenosti koji se u njima rađaju. Sanela Mulagić, družeći se s prodavačima na sarajevskim pijacama Otoka i Sirano, u svom radu pokazuje da su to mjesta sa svojim pravilima, na kojima je istovremeno moguće uočiti opće nepovjerenje i iznenađujuće oblike solidarnosti. Etnografija Selme Mehmedić prikazuje svijet kolportera, uličnih prodavača novina na Gajevom trgu u Sarajevu, postavljajući pitanje kakve kvalitete treba imati da bi se danas prodale novine “Bosancu kokuzu”. Jugoslav Sarajlić nas uvodi u šaroliki svijet sarajevskih taksista, otkrivajući da, i pored loše reputacije u medijima, vozači taksija znaju puno o solidarnosti, suživotu i borbi za preživljavanje. Emina Bečić bavi se eksploracijskim istraživanjem Sai pokreta, jedne od novih duhovnih i vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini, čiji su članovi često pogrešno shvaćeni, posebno u kontekstu poslijeratnih nacionalnih i vjerskih podjela. Fokusirajući se na srednjoškolce u jednom sarajevskom predgrađu, Jasmina Abazović dolazi do zaključka da oficijelne politike, koje zagovaraju etničke podjele, ne uspijevaju u potpunosti oblikovati stavove srednjoškolaca o uvođenju vjeronauke.

• Details
• Contents