Mišljenja struke
Professional opinions

Summary/Abstract: Lični podaci; 1. S kojim se ključnim izazovima suočavaju javne institucije prilikom implementacije standarda zaštite ličnih podataka i usklađivanja svog rada sa zakonskim obavezama?; 2. Šta u praksi predstavlja evidencija aktivnosti obrade podataka, na koji način se ona vodi, kako se definišu rokovi čuvanja te kako se vrši sigurno brisanje i uništavanje dokumentacije (poput e-mailova ili ugovora o radu)? Da li je institucija dužna donijeti interne akte koji to regulišu?; 3. Kako organizacije trebaju postupati sa posebnim (osjetljivim) kategorijama podataka, kao što su zdravstveni kartoni, biometrijski podaci, skenirane lične karte ili evidencije o vjeroispovijesti radi korištenja slobodnih dana?; 4. Šta se događa i kako organizacija mora postupiti u situacijama kada dođe do povrede podataka – bilo vanjskim uticajem (hakerski napad i krađa podataka) ili ljudskom greškom unutar institucije (slanje e-maila sa povjerljivim podacima na pogrešnu adresu)? Koje su obaveze i u kojim rokovima?; 5. U praksi se dešava da institucija koja upravlja centralnim registrima, prilikom obrade zahtjeva za provjeru podataka o izvršenicima, zahtijeva da se u formularima navede i Jedinstveni matični broj (JMB) zaposlenika (službenog lica) koji vodi predmet. Kao pravni osnov za ovo traženje navode svoj interni Pravilnik o razmjeni podataka, objašnjavajući to potrebom za osiguranjem revizijskog traga (identifikacije lica koje je pristupilo podacima). Da li je ovakva praksa u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka?; 6. Na koji način javnopravni organi određuju rokove čuvanja za interne evidencije, konkretno za Evidenciju o aktivnostima obrade ličnih podataka? Da li se ti rokovi mogu određivati proizvoljno ili institucija mora pratiti proceduru koja uključuje Listu kategorija registraturne građe i saglasnost nadležnog javnog arhiva?; JAVNE NABAVKE; 1. Koji je primarni kriterij za dodjelu ugovora prema novom Zakonu o javnim nabavkama (ZJN) u Bosni i Hercegovini, na koji način se on utvrđuje i u kojem specifičnom slučaju je ugovornim organima zabranjeno da koriste cijenu kao kriterij?; 2. Koji su osnovni zakonski pragovi za provođenje postupka direktnog sporazuma prema novim zakonskim rješenjima u BiH?; 3. Kako Agencija za javne nabavke (AJN) definiše pojam "istovrsne nabavke" i koje uslove je potrebno kumulativno ispuniti?; 4. Da li postoji obaveza ispitivanja tržišta prije pokretanja direktnog sporazuma i na koji način se to dokumentuje?; 5. Da li je dopušteno ulaganje žalbe u postupcima direktnog sporazuma?; 6. Koji su vrijednosni razredi za primjenu konkurentskog zahtjeva i kako se računa godišnji limit istovrsnih nabavki?; 7. Da li je u tenderskoj dokumentaciji za konkurentski zahtjev obavezno zahtijevati uslove lične sposobnosti iz člana 45. ZJN?; 8. Unutar kojih rokova se može izjaviti žalba u postupku konkurentskog zahtjeva?; 9. Koja je osnovna pravna razlika između okvirnog sporazuma i klasičnog ugovora o javnoj nabavci?; 10. Koliko najduže može trajati okvirni sporazum i koje su preporuke iz prakse?; 11. Ukoliko se okvirni sporazum zaključuje sa više ponuđača, koji su mehanizmi dodjele pojedinačnih ugovora?; 12. Da li se na ugovore koji se dodjeljuju u sklopu okvirnog sporazuma primjenjuje zakonska zabrana potpisivanja (rok mirovanja) od 15 dana?; 13. Na koji način se računa rok za izjavljivanje žalbe na tendersku dokumentaciju u slučaju konkurentskog zahtjeva prema izmjenama Zakona o javnim nabavkama?; 14. Koja je razlika u mjesnoj nadležnosti između sjedišta Kancelarije za razmatranje žalbi (KRŽ/URŽ) u Sarajevu i njenih filijala u Banjaluci i Mostaru?; 15. Šta se prema aktuelnoj praksi i presudama Suda BiH smatra validnim dokazom o izvršenoj uplati naknade za pokretanje žalbenog postupka?; 16. U kojem roku i pod kojim uslovima Kancelarija za razmatranje žalbi može odobriti zahtjev ugovornog organa za nastavak postupka javne nabavke uprkos izjavljenoj žalbi?; 17. Kako se rješava pitanje troškova pravnog zastupanja u žalbenom postupku pred KRŽ-om i u kojem roku se oni moraju namiriti u slučaju usvajanja žalbe?; 18. Ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji zahtijeva od ponuđača da dostave potvrde iz poslovnih banaka za sve otvorene i aktivne račune, kao i dokaz da nijedan od tih računa nije bio blokiran u posljednjih 12 mjeseci. Da li je ovakav zahtjev srazmjeran i opravdan prema Zakonu o javnim nabavkama (ZJN)?; 19. U otvorenom postupku nabavke koji je podijeljen na dva lota (LOT 1 – procijenjene vrijednosti 30.000 KM bez PDV-a i LOT 2 – procijenjene vrijednosti 10.000 KM bez PDV-a), ponuđač se prijavljuje na oba lota. Kao dokaz tehničke sposobnosti dostavlja jednu potvrdu o uredno izvršenom ugovoru u vrijednosti od 34.000 KM bez PDV-a, smatrajući da ispunjava uslov jer iznos prelazi pojedinačnu vrijednost svakog lota. Da li je ponuđač kvalifikovan za oba lota?; 20. Može li ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji, u okviru kriterija za kvalifikaciju profesionalne djelatnosti (Član 46. ZJN), zahtijevati od ponuđača da u samoj ponudi dostave profesionalne licence za izvođenje radova?; 21. Ugovorni organ provodi javnu nabavku čija je procijenjena vrijednost 500.000 KM. U tenderskoj dokumentaciji postavljen je uslov da ponuđač mora imati minimalni ukupni godišnji promet od 5.000.000 KM. Da li je ovaj uslov zakonit?; 22. Prilikom pripreme tehničke specifikacije za tonere ili kancelarijski materijal, ugovorni organ je zbog kompatibilnosti primoran navesti tačan model štampača ili brend. Na koji način to mora učiniti da postupak ne bi bio diskriminatoran?; 23. Da li je svaki ugovorni organ u Bosni i Hercegovini obavezan donijeti interni pravilnik o javnim nabavkama i šta se njime primarno uređuje, s obzirom na to da zakonodavac nije normirao tačan rok za njegovo donošenje?; 24. Može li ugovorni organ prilikom pripreme tenderske dokumentacije jednostavno kopirati minimalne uslove iz prethodnih, uspješno provedenih postupaka ako se radi o istom predmetu nabavke?; 25. Koje greške u tenderskoj dokumentaciji automatski predstavljaju apsolutno bitne povrede zakona o kojima Kancelarija/Ured za razmatranje žalbi (KRŽ/URŽ) vodi računa po službenoj dužnosti?; 26. Kako uslov koji se odnosi na jezik ponude može prerasti u relativno bitnu povredu postupka i stvoriti nejednak tretman ponuđača?; 27. Ponuđač je primijetio da su uslovi u tenderskoj dokumentaciji postavljeni diskriminatorno i da favorizuju određenog proizvođača. Može li ponuđač sačekati odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača pa te greške iz TD navesti u žalbi na odluku o izboru?; 28. Koje su ključne nadležnosti Kancelarije za razmatranje žalbi (KRŽ) i Agencije za javne nabavke (AJN) u pogledu praćenja primjene Zakona o javnim nabavkama (ZJN)?; 29. Koji akteri mogu prekršajno odgovarati za povrede postupka javne nabavke prema trenutno važećem Zakonu o javnim nabavkama BiH?; 29. Kako se definiše sukob interesa za predstavnike ugovornog organa i koje su njihove obaveze prije početka rada Komisije za nabavke?; 30. Koji su najčešći indikatori koruptivnih aktivnosti u fazi planiranja i pripreme postupka javne nabavke?; 31. Kada je ugovorni organ obavezan sistematizovati radno mjesto službenika za javne nabavke i koja je njegova uloga u postupcima velike vrijednosti?; 32. Koje ključne izmjene u sistemu prekršajne odgovornosti donosi Nacrt Zakona o javnim nabavkama BiH?; 33. Koja se nova krivična djela uvode u krivično zakonodavstvo kroz predložene reforme u oblasti javnih nabavki?; III ANTIDISKRIMINACIONO PRAVO 1. Da li je redovni sud u parničnom postupku pokrenutom tužbom za utvrđenje i otklanjanje diskriminacije nadležan odlučivati o pravima i isplatama novčanih naknada koje su regulisane Zakonom o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodica sa djecom?; IV RADNO I SLUŽBENIČKO PRAVO FBIH 1. Da li strana država (odnosno njena ambasada) uživa jurisdikcioni imunitet pred domaćim sudovima u slučaju spora radi poništenja odluke o otkazu ugovora o radu koji je zaključen sa lokalno angažovanim osobljem?; 2. Da li rukovodilac federalnog organa državne službe može donijeti rješenje o unapređenju državnog službenika u višu službeničku kategoriju (npr. iz stručnog saradnika u višeg stručnog saradnika, iz višeg stručnog saradnika u stručnog savjetnika ili iz stručnog savjetnika u šefa odsjeka) prostim uručivanjem rješenja, ili je za to obavezno provođenje procedure internog oglašavanja?; 3. Da li zaposlenik protiv kojeg se vodi disciplinski postupak, nakon što u fazi medijacije (mirnog rješavanja spora) dobrovoljno potpiše sporazum o priznanju povrede službene dužnosti, ima pravo podnijeti zahtjev za neki od vanrednih pravnih lijekova propisanih Zakonom o upravnom postupku (ZUP)?; V RADNO I SLUŽBENIČKO PRAVO RS 1. Da li je radnik dužan prekinuti radni odnos i otići u penziju ukoliko navrši 40 godina radnog staža, a ima 63 godine života?; 2. Da li se ćutanje poslodavca (nedonošenje odluke) po zahtjevu radnika za korekciju koeficijenta plate smatra prihvatanjem tog zahtjeva, ukoliko je zahtjev podnesen nakon isteka prekluzivnog roka od 30 dana od dana potpisivanja ugovora o radu, i da li raspoređivanje na radno mjesto sa nižim koeficijentom u odnosu na drugo (srodno) radno mjesto u sistematizaciji predstavlja diskriminaciju?; VI NAKNADA ŠTETE ZBOG KLEVETE U F BiH 1. Da li se sekretar federalnog ministarstva smatra javnim službenikom u smislu Zakona o zaštiti od klevete FBiH, te koji se standardi odgovornosti za klevetu primjenjuju kada mediji izvještavaju o njegovom javnom djelovanju u pogledu tema od javnog interesa (poput nepotizma)?; VII GRAĐANSKI IZVRŠNI SUDSKI POSTUPAK FBIH 1. Da li se mjenica koja sadrži klauzulu „Bez protesta", a koja nije protestirana, smatra vjerodostojnom ispravom na osnovu koje se može odrediti izvršenje?; VIII PRIVREDNO I OBLIGACIONO PRAVO REPUBLIKE SRPSKE 1. Da li pismena saglasnost i odobrenje glavnog projektanta (nadzornog organa) na izmjenu tehničkog rješenja koju je predložio izvođač radova u potpunosti oslobađa tog izvođača odgovornosti za štetu nastalu trećim licima, i kako se u tom slučaju određuje regresni zahtjev solidarnog dužnika (investitora)?; IX GRAĐANSKO PROCESNO PRAVO REPUBLIKE SRPSKE 1. Da li tužilac u parničnom postupku koji se vodi po tužbi sa nenovčanim zahtjevom može nakon podnošenja tužbe (npr. na pripremnom ročištu) valjano izmijeniti odnosno povećati inicijalno naznačenu vrijednost predmeta spora, i kakav je uticaj takve izmjene na dozvoljenost revizije?.

• Details
• Contents