DRUŠTVENE POSLJEDICE NEDOVRŠENE EKONOMSKE TRANZICIJE U BiH
SOCIAL CONSEQUENCES OF THE INCOMPLETE ECONOMIC TRANSITION IN BIH

Summary/Abstract: U Bosni i Hercegovini tranzicija je započela u postratnom razdoblju obilježenom institucionalnom nestabilnošću, političkom fragmentacijom i sistemskom neefikasnošću. Tržište pod kontrolom države trebalo je da se liberalizuje. Liberalizacija je podrazumijevala privatizaciju državne imovine i uspostavljanje zakonodavnog okvira. Time bi se omogućilo pravedno tržišno nadmetanje. Međutim, tranzicija u postdejtonskoj državi nije sprovedena transparentno i dosljedno. Glavni uzrok neuspješnog provođenja tranzicijskog procesa, ne tiče se plana sprovođenja tranzicijskih reformi, koliko same namjere, odnosno planova vlasti. Tranzicija u Bosni i Hercegovini nije bila neutralan tehničko-ekonomski proces kojim bi se liberalizovalo i otvorilo tržište. Umjesto toga, ona je omogućila privilegovanima uzurpaciju i privatizaciju javne, odnosno državne imovine. Suštinski politički instrumentalizovana, tranzicija u Bosni i Hercegovini je doprinijela klasnoj polarizaciji društva, te drugim negativnim društvenim posljedicama. Politički instrumentalizovan proces tranzicije u Bosni i Hercegovini bio je u funkciji sticanja i učvršćivanja pozicija moći vladajućih struktura i njima bliskih klijentelističkih mreža. Stvoren je model u kojem pristup tržištu, radu i javnim uslugama zavisi od političke lojalnosti, odnosno političkih, privatnih i profesionalnih konekcija. Kao rezultat procesa tranzicije umjesto neoliberalnog kapitalizma u postdejtonskoj državi je na djelu politički kapitalizam. Ovo, ipak, nije izolovan slučaj, jer situacija je identična i u drugim postsocijalističkim evropskim zemljama. Tržište ne funkcioniše autonomno, već predstavlja instrument političke kontrole i reprodukcije moći. Vlasti su kreirale sistem u kojem se ekonomska moć koristi za očuvanje političke moći i elitističkih interesa. Brojna preduzeća su planski dovedena do stečaja da bi prešla u posjed uskih klijentelističkih krugova. Pri tome su kao problem ostala dugovanja preduzeća prema zaposlenima - neisplaćene plate i doprinosi. Rezultat je duboka društvena polarizacija: masa obespravljenih spram privilegovane klase vlasnika kapitala. Strukturalna nepravda postala je sistemsko obilježje.

• Details
• Contents