Bosna i Germani kroz vijekove
Bosnia and the Germans Through the Centuries

Summary/Abstract: Najstariji tragovi Germana u Bosni potječu iz ranog srednjeg vijeka, tamo još prije velike seobe naroda. Sa sjeveroistoka, od strane Crnoga mora i Karpata, dođoše Goti preko Balkana u Evropu, te u II i III stoljeću poslije Krista, a naročito za Klaudija (268-270.) upadahu u balkanske zemlje, nanoseći im ogromne štete. Jedno stoljeće kasnije, kada su za vrijeme vlade Konstancija (337-361.) Germani priznali rimsku državu, odobrio im je Rim da se mogu naseljavati na sjeveru Balkanskog poluostrva. Posljedica toga je bilo ponovno upadanje Germana i u Bosnu. Za njima upadoše u Bosnu Huni, koji zemlju opustiše i Gote potisnuše, ali samo za kratko vrijeme. Nakon pobjede Gota kod Drinopolja, na 9. VIII 378. godine posl. Kr., bi im opet otvoren put u balkanske zemlje. Tako Germani pod Alarihom, 395. godine, provališe ponovno u Bosnu, što se je ponovno opetovalo u godini 413., a naročito za vrijeme Teodorika Velikog (493-526.). Nakon bojeva između Justinijana i istočnih Gota, Bosna je od 535. godine potpala pod Bizant. Iako su Goti bili u stalnom pokretu i ove zemlje napustili 488. godine, ipak ih je ovdje ostao jedan mali broj, od kojih su ostali izvjesni tragovi još u doba doseljavanja Slavena u Bosnu, ali koji su se postepeno potpuno izgubili. Vrijeme boravka Gota u Bosni ne spada u sjajno doba ovih krajeva, jer su oni uništili sve što su Rimljani stoljećima teškom mukom sagradili.

• Details
• Contents