Preporod i njegov rad
Preporod and Its Work

Summary/Abstract: Kulturno-prosvjetni razvoj bosansko-hercegovačkih muslimana prošao je kroz dva odvojena perioda. Doba do okupacije Bosne i Hercegovine 1878. godine, u kome prevladava isključivo islamska kultura i prosvjeta, odvojeno je od zapadno-evropske kulturno-prosvjetne penetracije jednim 20-godišnjim zastojem. Ovaj zastoj ispoljava se u oštroj i svestranoj otpornosti Muslimana prema svemu što dolazi od okupatora koji je svojedobno dočekan sa puškom u ruci. Izdajom je dugo vremena smatrano slanje djece u škole koje je okupator otvarao. Vjerovalo se da će propasti šeriat ako mu izostanu čuvari – kadije koje svrše Šeriatsku sudačku školu, osnovanu od okupatora. Čak se radi toga i selilo u Tursku. Organizovani politički pokret Muslimana počeo je borbom za vjersko-prosvjetnu autonomiju, u čemu je odmah došlo do saradnje sa Srbima. U jeku te borbe došlo je, 1903. godine, do osnivanja kulturno-prosvjetnog društva Gajret. Vođstvo muslimanskog pokreta, težeći za objedinjavanjem svih snaga, uzelo je uskoro Gajret pod okrilje. To je bilo presudno, koliko za popularisanje Gajreta kao mlade kulturno-prosvjetne organizacije, toliko i još više i trajnije za njegovu političku orijentaciju koja je proizašla iz saradnje Srba i Muslimana u političkoj borbi protiv okupatorskog režima. Ovu orijentaciju Gajret je zadržao kroz čitavo vrijeme svoga djelovanja. Ostao je u borbenom stavu prema okupatoru čak I onda kad je vođstvo Muslimanske narodne organizacije, poslije aneksije Bosne I Hercegovine, okončavši uspješno borbu za vjersko-prosvjetnu autonomiju, počelo sklapati kompromise sa okupatorskim režimom. Gajret je tada nastavio svoj rad bez političkog zaleđa, orijentišući se prema idejama Mlade Bosne. Zato je 1914. godine Gajret, zajedno sa Prosvjetom i ostalim srpskim organizacijama, stavljen van zakona, a njegovi radnici i njegova omladina izloženi progonima.

• Details
• Contents