Od društva “Gajret” do Bošnjačke zajednice kulture: Arhivsko-dokumentarna građa
From the Society “Gajret” to the Bosniak Cultural Community: Archival and Documentary Material

Summary/Abstract: Odlukama Berlinskog kongresa 1878. godine Bosna i Hercegovina biva izdvojena iz sastava Osmanskog carstva i data na upravu Austro-Ugarskoj monarhiji, koja je najprije okupira, a 1908. godine i zvanično anektira. Za Bosnu i Hercegovinu uopće, a posebno za Bošnjake promjena osmanske austrougarskom vlašću predstavljala je prijelomni historijski događaj s dalekosežnim učincima u svim sferama života, uključujući i promjenu društveno-političkog poretka i dominantnog kulturno-civilizacijskog obrasca. Također, odlukama Berlinskog kongresa od Bosne i Hercegovine otcijepljen je dio njene historijske teritorije, i to tako da je dotadašnji Novopazarski sandžak ostao u sastavu Osmanskog carstva, što je za posljedicu imalo i to da su sandžački Bošnjaci odvojeni međunarodnom granicom od ostatka matične zemlje i bošnjačkog naroda. Austrougarska okupacija Bosne i Hercegovine 1878. godine nije prošla mirno, te se zbog pružanja otpora u zemlji, prije svega sa strane Bošnjaka, akt “mirne okupacije” pretvorio u stvarni rat, koji je natjerao Austro-Ugarsku da angažira nekoliko stotina hiljada vojnika organiziranih u nekoliko divizija i korpusa. Pacifikacijom Bosne i Hercegovine uspostavljena je okupaciona vlast s novom upravom, koja zemlju uvodi u nove društveno-političke i kulturno-civilizacijske okolnosti i procese. Prema ovim neočekivanim a vrlo krupnim i korjenitim promjenama, koje su osporavale i rušile dotadašnji stoljećima ustaljeni sistem života, navika i shvatanja, Bošnjaci su bili krajnje nepovjerljivi i rezervirani, mnogi i neprijateljski orijentirani. Zbog toga se nemali broj Bošnjaka odlučio na iseljenje u preostale dijelove Osmanskog carstva, a kod većine onih koji su ostali u zemlji proces prilagođavanja novoj zbilji bio je spor i skopčan s velikim teškoćama. Temeljna društvena opreka bila je “stari vakat” – “novo vrijeme”, pri čemu su posebno izraženi bili otpori prema brojnim promjenama koje se javljaju u društvenom životu, uključujući obrazovanje i kulturu, sve to uz zamjenu nekadašnjeg osmanskog feudalnog sistema evropskim kapitalističkim poretkom. Sve ovo zajedno dovelo je do mnogih vrlo burnih, dramatičnih i traumatičnih potresa naročito unutar bošnjačke zajednice, koja se našla pred dilemom kako dalje – kako opstati i živjeti u “novom vremenu”?.

• Details
• Contents