ZABRANA „DVOSTRUKE UGROŽENOSTI“ I PROBLEM RAZGRANIČENJA KAZNENE ODGOVORNOSTI
THE BAN OF DOUBLE JEOPARDY AND THE PROBLEM OF DELIMINATION OF CRIMINAL RESPONSIBILITY
Author(s): Nenad StankovićSubject(s): Law, Constitution, Jurisprudence, Criminal Law
Published by: Srpsko udruženje za krivičnopravnu teoriju i praksu i Institut za kriminološka i sociološka istraživanja
Keywords: kazneni delikt; pravna kvalifikacija; krivično delo; prekršaj; zabrana dvostruke ugroženosti; ne bis in idem; Evropski sud za ljudska prava
Summary/Abstract: Poslednjih godina praksa Evropskog suda za ljudska prava je izvršila veliki uticaj na sudsku praksu u Republici Srbiji, koja je kao članica Saveta Evrope u obavezi da poštuje Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Otuda su i njeni organi dužni da poštuju odluke Evropskog suda za ljudska prava. U praksi Evropskog suda za ljudska prava se posebno izdvojilo načelo zabrane dvostruke ugroženosti (kažnjivosti), čija je suština da isto lice ne može biti dvaput kažnjeno od strane dva organa iste države za isto delo (događaj). Navedeno načelo je proisteklo iz odredbe člana 4. Protokola br. 7 uz EKLJP, kao pravo da se ne bude osuđen ili kažnjen dvaput u istoj stvari. Prema navedenoj odredbi „nikome se ne može ponovo suditi, niti se može ponovo kazniti u krivičnom postupku u nadležnosti iste države za delo zbog koga je već bio pravnosnažno oslobođen ili osuđen u skladu sa zakonom i krivičnim postupkom te države“. Međutim, do praktičnih problema je došlo u tumačenju odredbe konvencije od strane Evropskog suda za ljudska prava i unutrašnjeg kaznenog prava Republike Srbije, jer Evropski sud za ljudska prava ne pravi razliku između tri vrste kaznenih delikata (kažnjivih dela) – krivičnih dela, prekršaja i privrednih prestupa. Problem nastaje kada jedan konkretan životni događaj istovremeno obuhvata obeležja više kažnjivih dela. U tom slučaju, moguće je da se protiv istog lica paralelno vodi više (kaznenih) postupaka, što dovodi do povrede principa zabrane dvostruke ugroženosti. Takvim postupanjem organa iste države može doći i do kršenja osnovnih ljudskih prava. U radu se kritički razmatraju pojedina materijalno pravna I proceduralna zakonodavna rešenja u pravnom sistemu Srbije, međusobni odnos tri vrste kaznenih dela (krivičnih dela, prekršaja i privrednih prestupa), uticaj prakse Evropskog suda za ljudska prava na praksu sudova Republike Srbije, kao i neke moguće izmene de lege ferenda, a sve u cilju boljeg i pravičnijeg suđenja.
Journal: Revija za kriminologiju i krivično pravo
- Issue Year: 52/2014
- Issue No: 1
- Page Range: 93-120
- Page Count: 18
- Language: Serbian
