Nad suvremenom recepcijom češke književnosti u Hrvatskoj
On the contemporary reception of Czech literature in Croatia

Summary/Abstract: Kad sam tog utorka primio vijest da je umro Milan Kundera, bilo mi je jasno da je nešto nepovratno prošlo. Znao sam i što. Prvo, Kundera je posljednji iz plejade velikih čeških pisaca koji su imali svoje prepoznatljivo i neotuđivo mjesto pod hrvatskim suncem. Desetak godina prije njega otišli su Josef Škvorecký (2012.) i Václav Havel (2011.), u devedesetima, pak, Bohumil Hrabal (1997.). Redom, dakle, autori koji su se usjekli u svijest genera-cije hrvatskih čitatelja, pa i književnika — Kundera vjerojatno najdublje od svih. Drugo, Kundera je u protekla tri desetljeća i po broju knjižnih izdanja obilježio hrvatsku recepciju češke književnosti možda više no ijedan drugi autor. Od njegovih je djela prevedeno gotovo sve (dakako, s izuzetkom onih iz mladenačkih pedesetih, kojih se uporno odricao), kako s češkog tako i s francuskog jezika, i to nerijetko u ponovljenim izdanjima. Samo Nepodnošljiva lakoća postojanja izašla je kod nas — ako je vjerovati knjižničnim fondovima — u ukupno devet izdanja. I treće, Kundera je, kada govorimo o suvremenoj recepciji češke književnosti u Hrvatskoj, simbol dijakronijske stabilnosti, postojanosti, provjerenosti.

• Details
• Contents