Romantična birokracija - Postpovijesna mudrost Alexandrea Kojèvea
Romantic Bureaucracy - The Post-Historical Wisdom of Alexandre Kojève

Summary/Abstract: Alexandre Kojève postao je poznat prvenstveno po svom govoru o kraju povijesti i postpovijesnome stanju – diskursu koji je razvio u svome seminaru o Hegelovoj Fenomenologiji duha na École des Hautes Études u Parizu između 1933. i 1939. godine. Ovaj seminar redovito su pohađali vodeće osobe francuskoga intelektualnog života tog vremena, kao što su Georges Bataille, Jacques Lacan, André Breton, Maurice Merleau-Ponty i Raymond Aron. Transkripti Kojèveovih predavanja kružili su pariškim intelektualnim krugovima i tamo su bili naširoko čitani, između ostalih čitali su ih Sartre i Camus.1 Kraj povijesti kako ga shvaća Kojève nije, naravno, kraj povijesnih procesa i događaja. Umjesto toga, Kojève je vjerovao da povijest nije samo lanac događaja, već ima telos, te da se taj telos može postići, i da je zapravo već postignut. Prema platonsko-hegelijanskoj tradiciji u koju je Kojève smjestio svoj diskurs, ovaj telos je mudrost. Kojève shvaća mudrost kao savršenu samotransparentnost, samospoznaju. Mudar čovjek zna razloge za sve svoje postupke; može ih objasniti, prevesti na racionalan jezik. Pojava Mudraca, telos je povijesti. U trenutku kada se Mudrac pojavi, povijest završava. Ovdje se može zapitati: ali zašto je potrebna povijest da bi se pojavio Mudrac? Dapače, može se pretpostaviti da je moguće postati Mudrac u bilo kojem trenutku povijesti – dovoljno je odlučiti prakticirati introspekciju, samorefleksiju, samoanalizu, umjesto isključivog zanimanja za vanjski svijet. Od najranijih vremena do danas smo uistinu često slušali zahtjev za metanojom – da bismo skrenuli pozornost sa suočavanja sa svakodnevnim svijetom prema introspekciji.

• Details
• Contents