A MASTERPIECE OF ENGLISH CLASSICS IN FRONT OF US FOR THE FIRST TIME Cover Image

REMEK DJELO ENGLESKOG KLASIKA PRVI PUT PRED NAMA
A MASTERPIECE OF ENGLISH CLASSICS IN FRONT OF US FOR THE FIRST TIME

Author(s): Žarko Milenić
Subject(s): Cultural history, Pre-WW I & WW I (1900 -1919), Interwar Period (1920 - 1939), WW II and following years (1940 - 1949), Cultural Essay, British Literature
Published by: Vlada Brčko distrikta BiH
Keywords: William Olaf Stapledon; English literature;

Summary/Abstract: William Olaf Stapledon (1886. - 1950.), poznat kao Olaf Stapledon bio je engleski pisac, filozof, psiholog i sveučilišni profesor. Rođen je u Seacombeu, Wallasey, na poluotoku Wirral u Cheshireu. Prvih šest godina svog života proveo je s roditeljima u Port Saidu u Egiptu. Obrazovao se u Abbotsholme School i Balliol Collegeu u Oxfordu, gdje je 1909. godine stekao diplomu iz moderne povijesti, a 1913. je promoviran u magistra. Nakon kratkog staža kao nastavnik u gimnaziji u Manchesteru radio je u brodarskim uredima u Liverpoolu i Port Saidu od 1910. do 1912. Od 1912. do 1915. Stapledon je radio s liverpulskim ogrankom Radničke obrazovne udruge. Tijekom Prvog svjetskog rata služio je kao prigovarač savjesti. Postao je vozač u jedinici hitne pomoći prijatelja u Francuskoj i Belgiji od srpnja 1915. do siječnja 1919. Ratna iskustva su utjecala na njegova pacifistička uvjerenja. Stapledon je dobio doktorat iz filozofije na Sveučilištu u Liverpoolu 1925. i koristio je svoju doktorsku tezu kao osnovu za svoju prvu objavljenu knjigu “Modernu teoriju etike” (A Modern Theory of Ethics: A study of the Relations of Ethics and Psychology, 1929.) Međutim, ubrzo se okrenuo beletristici u nadi da će svoje ideje predstaviti široj javnosti. Relativni uspjeh romana “Posljednji i prvi ljudi” (Last and First Men, 1930.) potaknuo ga je da se više posveti pisanju. Napisao je nastavak, “Posljednji ljudi u Londonu” (Last Men in London, 1932.), te još mnogo knjiga proze, poezije i filozofije. Nakon 1945. godine Stapledon je mnogo putovao na predavanja, posjećujući Nizozemsku, Švedsku i Francusku, a 1948. govorio je na Svjetskom kongresu intelektualaca za mir u Wrocławu, Poljska. Sudjelovao je na Konferenciji za svjetski mir održanoj u New Yorku 1949. godine. Godine 1950. uključio se u pokret protiv aparthejda. Nakon tjedan dana predavanja u Parizu, otkazao je planirano putovanje u Jugoslaviju i vratio se u svoj dom u Caldyju, gdje je iznenada preminuo od srčanog udara.

  • Issue Year: 2023
  • Issue No: 1-2
  • Page Range: 223-225
  • Page Count: 3
  • Language: Bosnian