RAZGOVOR SA DR. DRAGIŠOM ŽIVKOVIĆEM
An interview with Dr. Dragiša Živković by Ljubisav Andrić.
More...We kindly inform you that, as long as the subject affiliation of our 300.000+ articles is in progress, you might get unsufficient or no results on your third level or second level search. In this case, please broaden your search criteria.
An interview with Dr. Dragiša Živković by Ljubisav Andrić.
More...
Književni junak je - struktura, dinamički odnos elemenata i. istovremeno, knjižveni junak je - ponašanje. Ma koliko da je umetnička proza daleko otišla od svojih prvobitnih funkcija, ma kakve neobične forme usvojila - ipak, mi uvek, ovako ili onako, imamo posla s nečijim događajem, s priprovedanjem o događanju. Likovi se kreću u tom pripovedačkom vremenu; samim tim, oni se neprekidno nekako ponašaju.
More...
Poslednjih godina u Pančevu se pojavilo nekoliko izbora iz poetskog stvaralaštva mladih: ’’Leptirova krila" (najmlađi) i šest knjiga "Rukopisa“, poetskih godišnjaka pančevačkih srednjoškolaca. Neki od njih stigli su do rukopisa prvih pesničkih knjiga, a u stihovima onih koji su prešli na drugačije igre ostala su poetska svedočanstva o odrastanju.
More...
Sve je, čini se, jednostavno: pisac je onaj koji daje, čitalac onaj koji se podaje i uzima. No, taj jednostavni obrazac ni izdaleka ne odgovara stvarnosti. Niti pisac samo daje, niti čitalac samo uzima, već su obojica pred osvajačkim pohodima s vrlo neizvjesnim ishodima.
More...
Dobro zaključanim vratima i zatvorenim prozorima izazvan je nužni i sveobuhvatni pakao dvojstva koji se ogleda u jednostavnom prostornom deljenju i vremenskoj neravnomernosti: onoga što se dešava iza zaključanih vrata i zatvorenih prozora (ubrzani vremenski tok) i onoga što se dešava ispred zaključanih vrata i zatvorenih prozora (usporeni vremenski tok)
More...
Interview with Eva Kushner by Novo Tomić.
More...
Predmeti iz istorije imaju sasvim pretežno mesto u Sterijinom ranom stvaralaštvu. Dva romana, jedan objavljen 1828. i drugi odmah zatim započet, a u rukopisu ostao, svedoče »kako je J.S. Popović od početaka svoga književničkog delovanja izučavao istoriju Balkanskog poluostrva, pokazujući više no ostali srpski pisci onoga vremena osećanje za zajedničku sudbinu balkanskih zemalja«.
More...
Interview with Mato Milosevic by Radoslav Lazic.
More...
Krotka i San smešnoga čoveka pojavili su se 1877. u Piščevom dnevniku što ga je Dostojevski sam priređivao. Na prvi pogled veoma različite kako po sižeu tako i po tonu, ove novele imaju zajednički izvor, Zapise iz podzemlja, koje je Dostojevski objavio u proleće 1864, u časopisu Epoha. Da bi se shvatio potpuni smisao Krotke i Sna smešnoga čoveka, valja nam vratiti se ovom dalekom izvoru i zahvatiti makar malo njegove vode.
More...
Četvrt veka deluje Draško Ređep u književnom životu. Od 1953. do danas objavljivao je književnu kritiku i eseje u gotovo svim značajnijim jugoslovenskim listovima i časopisima, književnim i dnevnim, govorio na brojnim književnim večerima, učestvovao u radu uglednih žirija, vršio antologijske odbire, priređivao kritičke panorame, animirao književne manifestacije, kazivao svečane reči na jubilejima klasika jugoslovenskih književnosti i istovremeno podržavao mlade pisce koji dolaze.
More...
Kad se govori o savremenoj poljskoj književnosti nije moguće zaobići datum od kojeg se začinje ova književna savremenoist. Doduše, književna omladina nerado se vidi u ulozi kontinuatora bilo kojih kulturnih tradicija, polazeći od toga da je književnost upravo od nje počela.
More...
Nakon što je objavio nekoliko pažnje vrednih eseja i studija iz oblasti angloameričke književnosti, Atila Balaž se javio i svojim prvim romanom (Cuniculus, Novi Sad, 1979), koji po svom sadržaju predstavlja neku vrstu zečje istorije, a po formi mogao bi da bude svrstan u red tzv. jeans-proze (Aleksandar Flaker: Proza u trapericama, Zagreb 1976), koju su odnegovali Selindžer, Plencdorf, Aksjonov.
More...
Primedba da je proza u nepovoljnijem položaju u odnosu na poeziju nije nikakvo novo otkriće ni u relacijama književnosti jugoslovenskih Mađara, niti u relacijama jedinstvene mađarske književnosti.
More...
Iako se to nerado čini u predelima kritike, počeo bih ovo svoje glasno razmišljanje o poeziji Aleka Vukadinovića jednom rečenicom koja kritiku izlaže riziku provere u vremenu.
More...
Svako razmišljanje o kritičkom vrednovanju djela afričke književnosti počinje od općih određenja ove književnosti i uočavanja načina na koji naša sredina dolazi u doticaj s njom.
More...
Kada je 2018. Marina Šur Puhlovski za roman Divljakuša dobila nagradu VBZ–a za neobjavljeni rukopis, bila je to njezina devetnaesta knjiga i treća sreća na tom natječaju.
More...
Za svoj sedamdeseti rođendan Marina Šur Puhlovski poklonila je sama sebi svoju duhom najmladenačkiju i najprpošniju knjigu koja se razlikuje od pretežno trpkog tona većeg dijela opusa.
More...
Kada sam pripremala izlaganje za obilježavanje 70. rođendana Marine Šur Puhlovski, našla sam se zatečena gomilom njezinih knjiga koje su se, u nepravilnim razmacima, sakupile na policama za knjige.
More...
Čitajući dva Marinina posljednja romana Igrač i Divljakuša, srela sam se i s nekom sobom. Divljakuša ostavlja gorak okus u ustima i u prostoru tijela, dok me je Igrač potpuno zaokupio, bacajući me u prostore ljubavi i bola.
More...