Petnaest pjesama
budući 1 budući 2 trčeći lara lara lara rastana kod lare nedjelja tijelo u tami epitaf iznenadni mobitelski poziv borisu
More...We kindly inform you that, as long as the subject affiliation of our 300.000+ articles is in progress, you might get unsufficient or no results on your third level or second level search. In this case, please broaden your search criteria.
budući 1 budući 2 trčeći lara lara lara rastana kod lare nedjelja tijelo u tami epitaf iznenadni mobitelski poziv borisu
More...
Poremećeni narativ: Alzheimer Gubitnici Grafiti, adrenalin Novi kupaći kostim Kafka, psihičke bolesti Nulta točka je hladna (druga verzija) Imaginarne institucije
More...
Hoćeš sa mnom u Veneciju? Pita me Luv u prolazu, na uglu Masarykove i Gundulićeve.— Nepopravljiv si — nasmijem se. Prije tri sekunde primijetila sam ga kako dolazi iz smjera Kazališne kavane. Čim me ugledao, odmjerio me od glave do pete i svidjelo mu se, vidjela sam, svidjelo mu se nešto na meni.
More...
Ivanova priča: CRVENE STOPE Povremeno pojavljivanje crvenih otisaka na pločnicima našega grada već neko vrijeme privlači pozornost i izaziva znatiželju prolaznika. Suočeni s tim fenomenom, neki ljudi u njemu vide prijetnju, neki vandalizam, neki umjetničku akciju, urbanu intervenciju, kriptiranu poruku, manifestaciju slobode, božansku objavu, najavu osnivanja nove lijeve stranke — i još koješta drugo.
More...
Uz ime Pavla Goranovića spontano se vezuje sintagma »miris knjiga«, izvedena iz Goranovićeve pjesme Kako mirišu knjige. Goranović je pjesnik kojega je odredila knjiga još u djetinjstvu. On prema knjizi koja mu je otkrila bogate svjetove, poetske, romaneskne, filozofske, mistične, religiozne, metafizičke... gaji poseban odnos.
More...
U gotovo polustoljetnoj pjesničkoj aktivnosti, prvu knjigu pjesama Nepotpune dimenzije objavio je 1969. godine, Slavko Jendričko objavio je dvadesetak knjiga poezije, a njegovu produkciju možemo podijeliti na dva otprilike podjednaka dijela.
More...
Prva Jendričkova knjiga stihova dosljedni je rad lirskog subjekta koji permanentno i agresivno žudi za cjelinom svijeta koje, dakako, nema, a od toga osviještenog Nedostatka, pa i Gubitka, čini dominantnu idejno–tematsku razinu pjevanja.
More...
Mnogostruko korišteno i zlorabljeno zadovoljstvo u tekstu R. Barthesa nadaje za čitanje i razumijevanje pjesništva Slavka Jendrička ne samo korisne upute i upite nego precizno smješta njegovu tekstualnu praksu u prostor, naizgled, nesputane i osvojene slobode pisanja. Međutim, iza tih podignutih rampi i otvorenih signala traže se od teksta dokazi da me on (tekst), da nas on (tekst)želi.
More...
Od posljednje tri knjige poezije Slavka Jendrička, sve tri objavljene u sisačkoj Matici ove godine, za dvije sam napisao pogovor, a jednu sam potpisao kaourednik. Bio je to vrhunac naše suradnje, koju smo imali običaj nazivati facebook–suradnjom: on ugledan autor sa širokim krugom virtualnih pratitelja, ja mlađi književni kritičar koji na dnevnoj bazi komentira netom nastale i objavljene pjesme.
More...
In 1936 Krleža raised the Kajkavian dialect of Croatian to the standard language of national literature. It did not happen without precedents. In 1914 Fran Galović published his collection of poems with the title Z mojih bregov in the same dialect. From 1929 onwards several Dalmatian and Istrian poets rehabilited the Kajkavian dialect. Among the authors of the most significant volumes of poetry we find Mate Balota, Drago Gervais, Pero Ljubić and Marin Franicević. The reestablishment of dialectical poetry was a straightway protest against the Serbianization of the previous standard Croatian language of literature called the Stokavian dialect. Krleža came to know the Zagreb as well as the Varasd variant of the Kajkavian (he heard the latter from his grandmother? as early as a child. While he was making preparations for the writing of his ballads, he enriched his knowledge of the Kajkavian. Its text and its supplementary allusions or references clearly signify the influence of Juraj Habdelić, Ivan Belostenec and Andrija Jambrešić. In his volume of poetry Krleža wrote about the fateful tragedy of the Croatian nation. He could only express his feelings by way of conscious linguistic archaization. In the process of rendering the text of his poems archaic the Hungarian poet, Endre Ady set an example for him. Previously, he published two studies on Ady. He underpinned his statements in the studies by translating Ady’s poems.
More...
Uvjetno rečeno, književnost o iseljenicima i iseljeništvu možemo podijeliti u dvije matice koje teku, relativno, usporedo, često se isprepleću, poistovjećuju, stapaju u jedno, a opet, svaka od ovih matica ima svoje izvore i nadahnuća, svoje refleksije i mnogoznačnice. Prvu maticu čini književnost hrvatskih književnika,prvenstveno pjesnika, koji su se dotakli te teme, pjevali o njoj, jersu živjeli u vremenu prvih velikih valova iseljavanja naših ljudi u tuđinu. Drugu maticu čini književno stvaralaštvo naših iseljenika u novoj domovini.
More...
Isprepleteno klupko književne kritike Maurice Blanchot: Književni prostor, Litteris, Zagreb, 2015. (S francuskog preveo: Vladimir Šeput).
More...
Božica Zoko ‒ Sjeverni ugao, kutić raja – ili zašto vrijedi čitati Peru Pavlovića. Pero Pavlović: Hortus Dei; Likovno obogaćenje: Josip Botteri Dini; Synopsis, Zagreb – Sarajevo 2016. Miljenko Stojić ‒ Pozdrav iz Bosne. Željko Kocaj: Ubojstvo u Busovači, Matica hrvatska, Čitluk, 2017.
More...
Nekako s kraja prošle godine u izdavačkoj kući Dobra knjiga izašla je knjiga izabranih pjesama Željka Ivankovića. Knjiga je naslovljena Ljubičasti menuet, a izbor poezije – što je i zabilježeno unutar korica – sačinio je sam autor iz šest zbirki objavljivanih od 1990. do 2014. godine (Urušavanje slike, Traženje zavičaja, Raskoš, hladna mjesečina, Dnevnik melankolije, Sjene sve dulje i Sablazan jezik). Knjiga je dalje podijeljena na šest poglavlja od kojih je svako ime dobilo prema jednoj od uključenih pjesama.1 Ovaj novi kolaž ne zahtijeva hronološki pregled poglavlja niti insistira na strogoj povezanosti među njima i potpuno je otvoren za različit čitateljski tempo i logiku, za različite čitateljske intervencije, osim, rekla bih, za površnost.
More...
Znano je koliko je pjesničko umijeće nadrealizma privuklo modernističkog pjesnika Veselka Koromana. Pišući u vremenu postnadrealizma on je to umijeće prilagodio svojim potrebama, preuzeo je nadrealističku sliku i poetičku auru oko nje: ne i njegovu filozofiju, povezanu sa psihoanalizom. Tako je svoj odredbeni doživljaj djetinjstva, svoju privuče-nost snu kao drugoj stvarnosti, iskazao i izričitim ispoljenjima saglasnosti čula. Kod njega u ranom pisanju “gorka muzika” dodiruje “svjetlost”. “Čuj mirise koji sijevaju”, prizivao je stihom koji usaglašava olfaktivno sa auditivnim i vizuelnim istodobno. Pojmovi se kod Koromana “bjelasaju”, čežnja se bjelasa, radosti su bijele. Bijelo u pokretu je “sijevanje”.
More...
Uz ime i djelo Veselka Koromana najčešće se, da ne kažemo prvo i gotovo isključi-vo, veže određenje – pjesnik. Posve razumljivim nam se, stoga, čini da njegovih dvanaest pjesničkih knjiga bacaju u sjenu sve druge mu knjige, no sad kad pred sobom imamo cjelokupno njegovo djelo, k tomu djelo koje je sâm za života htio uobličiti i uobličio u svoje sabrano, integralno djelo, optičke sprave i kritičku opservaciju valja snažno okrenuti i drugim, namjerno nećemo reći ostalim, njegovim književnim djelima. To tim više jer je i potpisnik ovih redaka i sâm najčešće o Koromanu pisao kao o pjesniku. Dakako, ne misli-mo pritom cjelinu njegova djela prevrednovavati, ili ne barem u ovoj prigodi, ali svakako ima smisla nešto više svjetla baciti i na drugu, dosad daleko manje vidljivu ili barem manje opserviranu stranu njegova opusa.
More...