A walking woman
Short stories by Dubravka Ugrešić: -Celebrity -I am just a kid! -Sreća -Hometown -Ah, ta retorika! -Pravo na nesreću -Prostor i vrijeme -Tamilci
More...We kindly inform you that, as long as the subject affiliation of our 300.000+ articles is in progress, you might get unsufficient or no results on your third level or second level search. In this case, please broaden your search criteria.
Short stories by Dubravka Ugrešić: -Celebrity -I am just a kid! -Sreća -Hometown -Ah, ta retorika! -Pravo na nesreću -Prostor i vrijeme -Tamilci
More...
Short stories by Dubravka Ugrešić: -Gradovi su kao kaputi -Prvi okus ljepote -Gdje žive odrasli? -Tijelo i prostor -Retorika -San o letu -Osmoza -Voltaireova metafora -Lomanstratt -Karneval -A kao Albert -Mostovi -Muzej -Draga Ana... -Who are you? – Said the caterpillar -Punjeni kolačići
More...
U utjecajnoj studiji Poetika postmodernizma Linda Hutcheon je podsjetila na nesvakidašnju intervenciju Michaela Ashera. Riječ je o čovjeku koji je pješčanim mlazom očistio zid milanske galerije Toselli kako bi svijetu “objavio” malter kao svoje umjetničko djelo. Ta je intervencija dovela u pitanje i “djelo” i galeriju, te iznova aktualizirala raspre o odnosima kreacije i destrukcije, umjetničkim konvencijama, pojmu ruba i mogućnostima njegova prekoračivanja.
More...
Pisanje u i o egzilu, o pripadanju i izopćenosti, o prisilnom i voljnom odmicanju od domovine kao teme i sudbine, u južnoslavenskim se književnostima suprotstavlja dominantnoj poetizaciji i narativizaciji etnički motiviranih osjećaja ponosa, privrženosti, lojalnosti (ili pak zazora) prema pojedinim krajevima i narodima. Temama odlaska, odiljanja, progonstva i napuštanja rodne grude posebno obiluje hrvatska kultura koja u svom, pučkom i artističkom izrazu, epskom i lirskom tonalitetu, od egzila čini povlašteno mjesto povijesne tragičnosti i njegove političke refleksije.
More...(Научни скуп Хрватско-српски/српско-хрватски интеркултурализам данас. Поводом 110. годишњице рођења Владана Деснице, Институт за књижевност и уметност, Београд 23–25 септембар 2016)
More...
Tekst je skromni dio veće cjeline posvećene glazbenosti književnoga djela Miroslava Krleže: izrazito emocionalnom odnosu pisca prema glazbi te odrazu tonske umjetnosti u njegovu stvaralaštvu. Teorija poljskoga istraživača Andrzeja Hejmeja predstavljena u knjizi Glazbenost književnog djela objavljenoj 2001. godine, predlaže trostupanjsku podjelu glazbenosti koja upućuje na osnovne mogućnosti postojanja glazbenih konteksta u književnosti. Stupnjevanje nije hijerarhijsko – 1., 2. i 3. glazbenosti. U toj trijadi koja ne pretendira na definitivna rješenja, prva se razina glazbenosti tiče sfere zvukovne instrumentacije i prozodije, a ona nije rezultat “imanentnog, fonetskog uobličenja u nekom jeziku” nego takve organizacije zvukovne sfere u konkretnom tekstu, koja je umjetnički individualna.
More...
“Starac” Matoš imao je u vrijeme respektivnog autografa (1910) svega 37 godina!? Tovarnik je lokalitet, Srijem je i danas regija, ali geografsko-historijska: naziv joj potječe od latinskoga toponima Sirmium, sjedišta rimske Panonia Inferior, u III. stoljeću za cara Dioklecijana, regije smještene u trokutu između rijekâ Save i Dunava (aktualni naziv regije etimološki je transparentna adaptacija u hrvatskome – Srijem, u srpskome – Srem).
More...
Putopisni redci koje povremeno srećemo ukazuju široku paletu dojmova, ali i na olako zametanje, zaboravljanje baštine, unekoliko i na prividnu smetenost, zbunjenost nad novim tehnološkim nazovi napretkom. Po ovim potonjim uvidima, podjednako i zbog gundulićevski „ohalasti“, valja se trsiti do bitnosti i usto se uvraćati u minulo koje i dalje, živahno će pokazati putopis, vrijedi kroz ovodobno življenje. Značajni ulomci putopisa su stubište umjetničke proze. Tako je putopis iznesena kultura duha, srastanje s prostorom, da bi u slova stavljen čin u kulturi, bio i dijagnostički i vremenito određen.
More...
Možda ovakve promišljene pjesme, kakve su Drage Čondrića (1944.), zaista i nije moguće napisati u ranoj životnoj dobi, dok je čovjek obuzet mladenačkim maštanjima, stremljenjima u životne visine, htijenjima da se dohvati nedohvatno. Vjerojatno je potrebno doći u duboku zrelost da bi se moglo iscijediti zrelo voće, da bi se dobio ukusan sok poetskih pogleda, životnih shvaćanja, pjesničkih i ljudskih iskustava.
More...
Review of: Ante Stanić "Život ispostavlja račune";
More...
Interpretativni modusi ponekad mogu krenuti od samih naslova koje je autor odabrao svome stihovlju. Naslov može i ne mora uvijek biti upućujući u dekodiranje semantike niže slijedećega književnog teksta, no u slučaju pjesništva Zvonimira Stjepanovića naslovi su, dobrim dijelom, signirana mjesta, koja se semantički nadovezuju i nadopunjuju poetskim iskazom koji slijedi. Već uvidom u naslove pomisliti je da je riječ o poetskom tkivu koje propituje dvojako afektivno vrelo. Naslovi poput „Ružmarin“, „Kukuruzi resaju“, „Plavetnilo neba“ ili „Bablje ljeto“, „Vjetar lišće valja“, tako stoje u konfrontaciji s naslovima poput „Lice i srce“, „Radovanje“, „Kunjanje“ jer se prvi odnose na neposredne osjetilne senzacije iz prirodne biosfere, a drugi se referiraju na subjektov duhovni i emotivni habitus
More...
Review of: Miljenko Jergović, Buick Rivera. Novela, Durieux, Zagreb, 2002.
More...
Činjenica da živimo u svetu post–istine je više nego očigledna. Taj pojam označava da je istina, na izvestan način, nedokučiva, da se nalazi izvan našeg domašaja i to ne samo stoga što je skrivena ili tajnovita, već prostom činjenicom da postoje instance koje se pomno staraju da činjeničnu istinu sklone od očiju javnosti. Činjenična istina, ona koja se može proveriti i dokazati, gotovo matematički, danas je veoma često zamenjena post–istinom, onom koja se tiče emocija, a kojom moćnici i zajednica ucenjuju svoje podanike i/ili članove. Na primer, ukoliko ste stanovnik Srbije, od vas se očekuje da NE govorite o genocidu, većo »masovnim ubistvima i organizovanom zločinu širih razmera« koji su se dogodili na području Srebrenice u julu 1995, uprkos presudi Međunarodnog suda pravde iz 2007. godine.
More...
Prilikom tumačenja romana »Štefica Cvek u raljama života« Dubravke Ugrešić valja obratiti pažnju na dvodimenzionalni tok komponovanja. Jedan smer čitanja dovodi nas do konkretnih uputstava vezanih za stvaranje samog roma-na, dok nas drugi upućuje na život junakinje Štefice Cvek.
More...
Audio play: "Cervantes-Platz oder Platz der Sklaven" (Cervantes Square or Square of Slaves) written by Predrag Lucić
More...
The starting point for this paper is the assumption that by obsessive revisiting the events of World War II, the Croatian writer Daša Drndić attempts to influence indirectly the present. It parallels her narrators’ declarations who—with a great dose of probability—can be simultaneously read as her alter egos. Hence, the article investigates and describes the strategy whose main aim is to retain memory about the past. In Drndić’s texts this function is achieved through the acts of archiving, writing down, and grouping. These acts constitute non-standard ways to enhance the literary text with, for example, whole pages filled with the victims’ names (integrated within the text or acting as a peculiar supplement to the volume).
More...