Tri ogleda o hrvatskim pjesnicima
Essays written by Branko Maleš: I. ZVONKO PENOVIĆ, II. SIMO MRAOVIĆ, III. ZORICA RADAKOVIĆ
More...We kindly inform you that, as long as the subject affiliation of our 300.000+ articles is in progress, you might get unsufficient or no results on your third level or second level search. In this case, please broaden your search criteria.
Essays written by Branko Maleš: I. ZVONKO PENOVIĆ, II. SIMO MRAOVIĆ, III. ZORICA RADAKOVIĆ
More...
Short story written by Borislav Vujčić: "Mlijeko s mirisom baruta".
More...
U svom prekratkom životu Borislav Vujčić je toliko toga uradio. Za njim je ostao zasigurno najveći književni opus među piscima njegova, kvorumaškoga književnog naraštaja: sedam romana, četiri zbirke novela, tri zbirke poezije, dvadesetak dramskih tekstova od kojih je samo manji dio tiskan u dvjema dramskim zbirkama. Vujičić je bio i scenarist, urednik časopisa, kazališni organizator koji je svoju silnu energiju i kreativnost uložio u Histrione i teatar Ulysses. Bez njegove prisutnosti kazališni život u Hrvatskoj posljednja dva desetljeća bio bi znatno siromašniji.
More...Pula, prosinac 2004.
Short story written by Tess Gallagher: “Otok hrvatskog jezika”.
More...
Činjenica je da generacijsko-časopisna vizura prevladava i danas u prosudbi suvremenoga hrvatskog pjesništva kako u uvidima u veće cjeline, tako i u ocjeni pojedinačnih pojava. Razlog je tome ponajviše taj što izdavanje novog časopisa bilježi buđenje nove književne inicijative i vezivanje kreativnih osobnosti uz nju. Sa stajališta kasnijih kritičkih uvida postaje razvidno da časopis, koji redovito daje ime naraštaju te određuje dominantni književni koncept, teško može pokriti sinkroniju događanja i sudionika pokrenutih u razdoblju od desetak godina, bez obzira na njihovu naraštajnu kompatibilnost. Zato sam u svojoj »Razdiobi« bio skloniji definirati neko razdoblje imenom dekade, npr. »pjesnici šezdesetih godina«, umjesto »razlogovci« jer mi se činilo već tada da logos »Razloga« ne pokriva više skup poetičkih razlika koje su se za to vrijeme pojavile.
More...
Sto je u jednoj prilici zaključio Gunter Grass, da se o ljubavi može suditi tek kada se ona izgubi, u znatnoj se mjeri odnosi na Veselka Tenžeru. Tek kada je umro, na način koji je rijetko tko mogao očekivati, u javnosti je do pune mjera artikulirana svijest o razmjerima jednog opusa (i životopisa) koji je po svojim koordinatama, po strogosti i svjesno prihvaćenom autsajderstvu ponajprije usporediv s Matoševim. Jukstaponiranje između tih dvaju kritičara, jednog s početka, a drugog s kraja 20. stoljeća, nije samo formalne nego i supstancijalne prirode. Obojica su došli u Zagreb i izjednačili taj grad sa svojom sudbinom, obojica su razinom otvorenosti i inventivnosti nadživjeli mnoge autore ili knjige koje su im služile kao kritičarski povod, obojica su umrli mladi, u dobi u kojoj se veliki plodovi rada i godinama sedimentiranog iskustva tek očekuju.
More...
Poetry written by Marin Katunarić: “BALKANSKA VRTEŠKA”, “BALKAN-NOSTALGIJA”, “KRAVE” & short story “TOTALNO GLUPA PRIČA”.
More...
Od samih svojih književnih početaka Slobodan Šnajder izazivao je u hrvatskoj kulturnoj javnosti kontroverzne odjeke, doživljavao je priznanja, ali još češće osporavanja. Protivnicima Šnajder nije ostajao dužan; polemičnost je svojstvo ne samo njegove esejistike i publicistike već i dramskog opusa. Šnajder je angažirani intelektualac, formiran u kulturnom obzoru evropske ljevice. Rođen 1948., on se pojavljuje na valu šezdesetosmaške studentske pobune iz čijeg duha izrasta zasigurno najprovokativniji i najzanimljiviji hrvatski kazališni časopis Prolog, kojemu je mladi Šnajder bio jedan od utemeljitelja, a potom i dugogodišnji urednik.
More...
Short story written by Irena Lukšić: "Tko je, tko je Biljana Najzer?"
More...
U pripremama za ovaj skup Slavko Goldstein mi je rekao kako je on zapravo svojevrsni »krivac« za Grčićevu novinarsku karijeru: ispričao mi je kako je prije pet desetljeća zamolio profesora Jonkea da mu pošalje nekog pametnog studenta koji bi u Vjesniku u srijedu obavljao lektorsko-redaktorske poslove. Profesor je izabrao Marka, a Marko je potom skoro pola stoljeća proveo u novinskim redakcijama prvo izdavačke kuće Vjesnik, a potom EPH. Zapravo, i nije često mijenjao redakcije: u Vjesnikovoj kući radio je u VUS-u i Startu, a u EPH-u u Globusu. Iako je izrastao u novinarsku legendu, Grčić u novinama, ustvari, nije puno objavljivao vlastite tekstove; ponajviše ih je napisao tek potkraj karijere za Globus. Izbor tih novinskih eseja, erudicijom, stilom i upućnošću u predmet pisanja posve atipičnih za beznadno površan, antiintelektualistički stil suvremenoga hrvatskog novinstva, nedavno je i objavljen u zbirci Riječi, riječi, riječi, kojoj je suizdavač naše Društvo.
More...ZAŠTO VOLIM ZAGREB?
Short stories written by Aleksandar Flaker: "U Zagrebu, udomljavanje"...
More...
Reviews of: Vladan Desnica: “Igre proljeća i smrti”. Priredio T. Maroević. Mozaik-knjiga, Zagreb, 2008; Ivan Lozica: “Zapisano i napisano: folkloristicki spisi”. AGM, Zagreb, 2008; Miroslav Bertoša: ”Kruh, mašta & mast”. Durieux, Zagreb, 2008; Jure Krišto: “Riječ je o Bosni”. Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2008; Vlatko Pavletić: “Soba-roba-osoba”. Naklada Pavičić, Zagreb, 2008; Nikica Mihaljević: “Hrvatska enciklopedika”. Euroknjiga, Zagreb, 2008; Peter Burger: “Teorija avangarde”. Prev. Nataša Medved. Antibarbarus, Zagreb, 2007; Michael Schmidt-Salomon: „Manifest des evolutionaren Humanismus“. Alibri, Aschaffenburg, 2006;
More...
Povjesničarka je umjetnosti i književnica Željka Čorak u Telegramu (1962, 1967-1971) objavljivala likovne i književne kritike, eseje i prikaze izložbi i knjiga, uglavnom s područja arhitekture i urbanizma, pisala je prijevode pa i nekrologe. Primarno se Željka Čorak u Telegramu bavila likovnim umjetnostima, poviješću i teorijom moderne arhitekture i urbanizma te pitanjima suvremenog planiranja i zaštite okoliša. Osim što je objavljivala u rubrikama Literatura, Likovne umjetnosti te Misao i prostori - ako rubriku nije »prepuštala« brojnim kolegama - u Telegramu je bila i članicom uredništva. Prevodi s engleskoga, francuskog i slovenskog jezika, ponajviše za rubriku Misao i prostori gdje je Telegram donosio prijevode tekstova suvremenih filozofa i ideologa.
More...