Halid Bulić, Pragmatički aspekti romana “Ponornica” Skendera Kulenovića
Review of: Halid Bulić, Pragmatički aspekti romana “Ponornica” Skendera Kulenovića, Institut za bošnjački jezik i književnost u Tuzli
More...We kindly inform you that, as long as the subject affiliation of our 300.000+ articles is in progress, you might get unsufficient or no results on your third level or second level search. In this case, please broaden your search criteria.
Review of: Halid Bulić, Pragmatički aspekti romana “Ponornica” Skendera Kulenovića, Institut za bošnjački jezik i književnost u Tuzli
More...
Review of: Senka Marić: Kintsugi tijela, Buybook Sarajevo, 2018.
More...
Književnoznanstveni opus Hanife Kapidžić‑Osmanagić (1935–2019) znatan je i osobit, kao i njezino, proučavanjem književnosti, ali i izvanknjiževnim nepredvidivostima i nužnostima usmjeravano, šire kulturno djelovanje, angažman, doprinos. Pet knjiga Suočenja – s (pod)naslovima Od nadrealizma do strukture (1976), Portreti i prigode (1981), Begić – Ristić – Davičo – Krleža... (1986), Sarajevo, Sarajevo (1998) i U brzake vremena (2003) – koštani su stup bibliografije ove romanistkinje, književne teoretičarke, kritičarke, esejistkinje. Sam naslov Suočenja, uobličenih i zaokruženih prije nedavnog, konačnog, biografskog omeđenja, (p)ostao je kvintesencijalna metafora kontinuiteta i osobenosti jednoga rada, mišljenja i izraza. Jedinstvenost Suočenja tako je usporediva s jedinstvenošću Raskršća Midhata Begića zahvaljujući kojem se autorica opredjeljuje za temu svoje doktorske disertacije, pa i za izbor žanra – studijskog ogleda kao modusa saobraženja s objektom teorijskog, kritičkog pisanja. Unutar okvira koji čine Srpski nadrealizam i njegovi odnosi sa francuskim nadrealizmom (1966), kao prva, te Ogledi o Hélène Cixous (2011), posljednja i po mnogočemu iznimna knjiga, smještaju se i dvije Hrestomatije srpskog nadrealizma (1970) te Pjesnici lirske apstrakcije (1992, 1999), knjiga čija je nesretna (po)ratna izdavačka sudbina podcrtana i činjenicom da je pisana s velikom znanstvenom posvećenošću: u autoričinim ogledima o bosanskohercegovačkoj poeziji nakon Drugog svjetskog rata ogleda se danas sve rjeđe, akademski gotovo iščezlo, umijeće pisanja o pjesništvu.
More...
This Paper explores in what manner the literary-historical and social circumstances connected the poetry of Antun Gustav Matoš and Musa Ćazim Ćatić. Numerous mentions of Matoš and Ćatić in the same literary-criticism and literary-historic context indicate the interpenetration of poetics of these poets, which we tried to explore on the concrete examples of their poems in a comparative approach. The symbolic interweaving of life topics into the sonnets and poems which marked the Modernist era in Croatia and in Bosnia and Herzegovina is specific for both poets. In the poetry of Ćatić and Matoš, modernist poetry appears as a result of the spirit of the times, of the general but also of their individual experience they lived through. It is a result of meeting with European poetry conjunctures but also the inevitability of the „internal“ literary development in the areas of the South-Slavic inter-literary community.
More...
Poetry by Aleksandar Šajin ("Samo za život"; "Bijele babe"; "Bacači kamena"; "Noć")
More...
Review of: Dejan Tešić - Marko Bačanović, IMIC – Zajedno, Sarajevo, 2019. Lamija Milišić - Mehmed Begić, Buybook, Sarajevo / Zagreb, 2019. Gradimir Gojer - Svetlana Broz, Most art Jugoslavija, Beograd, 2019. Nihada Bećirović - Dragan Bursać, Samouprava, Sarajevo, drugo izdanje, 2019. Džana Mehmedović - Lada Čale Feldman, Onkraj pozornice, Disput, Zagreb, 2019. Lamija Milišić - Nejra Nuna Čengić, Desilo se to što se desilo, Orion Art, Beograd, 2017. Zerina Kulović - Hadži Makso Despić, Zapisi starog Sarajlije, Priredila: Dragana Tomašević, SPKD “Prosvjeta”, Sarajevo, 2019. Zerina Kulović - Hadžem Hajdarević, Arabeske od vode, Dobra knjiga, Sarajevo, 2019. Ivo Mijo Andrić - Abdurahman Halilović Ahil, Lijepa naša, sve je njihovo, Hrvatsko književno društvo, Rijeka, 2019. Emina Selimović - Merima Handanović, “Jezik i stil Arsena Dedića”, Gradska biblioteka, Zenica, 2019. Nehrudin Rebihić - Sanjin Kodrić, (Kulturno-imagološke studije iz bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti), Dobra knjiga, Sarajevo, 2018. Lamija Milišić - Asmir Kujović, "Nestorov Pehar", Buybook, Sarajevo / Zagreb, 2019. Zoran Mlinarević - Miloš Lazin, Pripovedači na sceni, SPKD Prosvjeta, Sarajevo, 2019. Jovanka Stojčinović Nikolić - Žarko Milenić, Prvi u gradu, Planjax komerc, Tešanj, 2019. Lamija Milišić - Senadin Musabegović, Buybook, Sarajevo / Zagreb, 2019. Vladimir B. Perić - Nikola Popović, Skice za plovidbu, Agnosta, Beograd 2019 / Imprimatur, Banjaluka, 2020. Ivo Mijo Andrić - Anto Stanić, Lijepa Jelena iz kreševskog dvorca, Štamparija Fojnica, Fojnica, 2019. Nihada Bećirović - Dragana Tomašević, Ženskom rukom bosanskom, SPKD “Prosvjeta” Sarajevo, 2019. Mirela Kulović - Melida Travančić, Smrt u ogledalu, Lijepa riječ, Tuzla, 2019. Velida Mataradžija - Šukrullah b. Šihabuddin Ahmed al-Zaki, Radost hronika, preveo s perzijskog: Ahmed Zildžić, Bošnjački institut - Fondacija Adila Zulfikarpašića, Sarajevo, 2018.
More...
Zakazala mi je sastanak u blizini Luksemburškog parka u Parizu. Bio je juli mjesec. Upravo se vratila iz Prištine na Kosovu, gdje je provela određeno vrijeme u rezidenciji za pisce. Spremala se da otputuje u Sarajevo, svoj rodni grad, zatim u Dubrovnik, prije nego što se uputi u Beograd. Ova stanka u Parizu predstavljala je samo jedan mali interval u nomadskom životu Jasne Šamić. U njenom životu ili u njenim životima? Dok sam prelazio preko praga kafane, spazio sam da pisac koga sam prepoznao iz daljine nosi mnoga sjećanja, kao da se na spisateljskom licu nataložilo previše sudbina, previše priča, previše mudrosti i previše ludosti. Previše duša.
More...
Od 60-ih godina prošlog stoljeća pa sve do sredine 90-ih esej je dominantan vid akademske refleksije o književnosti u Bosni i Hercegovini. Unutar bošnjačke sastavnice bh. književnog kompozituma trag jakog utjecaja esejistike i fenomenološkog redukcionizma u interperetaciji književnih tekstova vidljiv je i u književnoj historiografiji i kritici, počev od Midhata Begića preko Hanife Kapidžić Osmanagić do Muhsina Rizvića i Enesa Durakovića. Posljednja dvojica, s obzirom na utemeljiteljski, sintetički i kanonizatorski karakter svojih kritičko-istraživačkih poduhvata, na najdelikatniji način ovjeravali su pripadnost toj paradigmi, napose profesor Duraković u čijem se djelu mogu iščitati bitne razvojne tendencije bosanskohercegovačke kritičke prakse zadnjih pedesetak godina.
More...
Premda napisane u velikom razmaku od dvadesetak godina, tri pjesničke zbirke Mustafe Zvizdića Igre voskom (1997), Praški metro (2016) i Na šahovskom turniru (2018) knjige su čvrstog poetičkog kontinuiteta. Možda jedina njegova pjesma, od svih stotinu objavljenih, koja odstupa od poetičkog kontinuuma jeste prolog Igara voskom – ˝Bio sam˝. Odlikuje je ekspresivna modernistička imaginacija artikulirana serijama metafora koje spajaju bića, pojave i predmete suprotstavljenih ili međusobno isključivih značenja, s jasnom referencom na konkretan apokaliptički hronotop u kome sile zla brišu i ravnaju sve pa i standardne binarne opreke: visoko – nisko, ljeto –zima, djetinjstvo – zrelost, rođenje – smrt. Pjesma je tu gdje jeste da nas in medias res uvede u tematiku zbirke, u jedan hipertraumatizirani pervertirani prostor, ali i da bi pokazala da se poezija može pisati na takav, tradicionalni način, te kako bi odigrala ulogu mjernog instrumenta za poetičke otklone koji će uslijediti već od prve, a napose druge sljedeće pjesme po kojoj je zbirka s punim opravdanjem ponijela naslov Igre voskom.
More...
Nastojat ću i ovog puta dati svoj mali doprinos cjelovitosti tematskog pristupa i važnosti govorenja na ovom skupu, jer pripadam onom broju ljudi u ovoj zemlji – ma koliko malo ili mnogo ih bilo – koji sve čine kako bi od zaborava otkinuli duhovne vrijednosti, karijatide bosanske duhovnosti i približili ih generacijama koje žive danas i ovdje, te onima koji stasavaju. A arhivi su kao istinska memorija i riznica vremena, kako na radiju tako i na televiziji, jedino bogatstvo koje nam to omogućuje na autentičan način.
More...
Review of: Desmond Maurer - Paratekstualnost u srednjovjekovnoj bosanskoj književnosti by Lejla Nakaš (Forum Bosnae 83-84/18)
More...
The paper deals with literary and publicistic representations of “muhadžirluk” (emigration) Bosniaks to Turkey from the late 19th and first half of the 20th century. Particular attention was dedicated to the various literary representations of this phenomenon in the first half of the 20th century, as well as questions how literary representations followed or subversively related to political discourses of that time. The corpus included representative narrative prose and dramatic texts for the emigration topic, as well as journalistic works of Bosniak authors. Critical analysis showed that literary texts largely followed the dominant narratives on the subject, promoting imagotypes of emigrants, Turkey, the Austro-Hungarian monarchy, “new” and “old” times, and similar. A significant number of texts from this period agitated against emigration to Turkey, but always with a dose of ideological coloration in the author’s perspective, which will determine the character of the literary representation of the emigrate narrative.
More...
Midhat Medić je rođen 1944. u Prijedoru, Bosna i Hercegovina. Radnu i profesionalnu karijeru je ostvario u svojoj primarnoj struci ekonomista s visokim akademskim zvanjima.
More...
Katarina Kotromanić-Kosača, posljednja bosanska kraljica, autorice Marice Petrović, monodrama je što ju je režirao Vlado Kerošević. Predstava je nastala u koprodukciji Teatra kabare Tuzla, Matice hrvatske Tuzla i Studentske scene pri ADU Tuzla. Ulogu Katarine Kotromanić Kosače ostvaruje mr. umjetnosti Ivana Milosavljević. Predstava je dobila preporuku Pedagoškog zavoda Tuzla za igranje učenicima viših razreda osnovnih škola i učenicima srednjih škola. Ovo je ujedno bila i praizvedba teksta domaćeg autora koji je pisan hrvatskim jezikom i plod je brojnih kalemova, kombinacija umjetničkih, tradicijskih, svjetovnih i religioznih tekstova.
More...
This paper gives a survey of the most prominent authors, Bosniaks, and their writings in Arabic based on authentic manuscripts (around l,000 manuscript pages). Our focus has been on: - Hasan Kafi Pruščak and his work: Kafi ’s Compendium of Logic (Muhtasar al-Kafi min al-mantiq, 1583); - Muhamed, the son of Musa, Allamek and his work Commentary on the Shining Treatise (Šarh ar-Risâla aš-Šamsiyya, 1626); -Mustafa Ejubović - Šejh Jujo and his four writings: Commentary on Treatise on Logic (Šarh ar-Risâla al-Atiriyya fial-mantiq, 1682), or, as it was populary called, Commentary on "Isagugi" (Šarh Isağüği); A Useful Gloss for "Al-Fanari Notes on Atiri’ Treatise on Logic" (Hašiya mufida li al- Fawa’îd al-Fanariyya ‘ala ar-Risala fi al-mantiq, 1692); N ew Commentary on the "Shining Treatise' (aš-Šarh al-ğadıd ‘ala aš-Šamsiyya fi al-mantiq, 1690); Commentary on "Education in Logic and Apologhetic" ( Šarh Tahdib al-mantiq wa al-kalam, 1706);
More...
Review of: Mirsad Kunić - Fajko Kadrić: Udovičke zemlje, Tešanj, Planjax, 2019
More...
Oral poetry has been collected and archived in the Museum's collection of the Folklore Archive since the first records made by Kosta Hörmann, and then, according to Hörmann's order, also by Czech ethnomusicologist and visual artist Ludvík Kuba, in the last decade of the 19th century. Nevertheless, complete collections collected in private arrangements by domestic collectors and then donated or purchased for the National Museum's Folklore Archive represent one of the most important sources for the study of domestic folkloristic from its fundamental point of view. However, in order to gain an insight into the true condition of traditional heritage and to see life in continuity, as well as current forms of folk life, the most important contribution was made by research directly on terrain, carried out by experts of the National Museum. This paper will try to present the contents of the mentioned collections, new contributions from the terrain, and to point out their importance for the development of the science of our oral creativity.
More...
The aim of the paper is to present Aleksandar Hemon’s The Lazarus Project as a postmodern narrative which employs various strategies such as an altered view of history – namely history serving purely as material to construct a new narrative – a growing emphasis on the manner in which space affects one’s identity and overall hybridity in both the narrative structure and the characters themselves. We shall discuss Linda Hutcheon’s notion of historiographic metafiction as the key concept around which the narrative is formed, followed by a view of the characters’ search for identity in the metafictional labyrinth through Fredric Jameson’s concept of cognitive mapping. These two theories combined give us a more detailed look into the narrative structure of the novel and provide evidence of its postmodernity. The aforementioned hybridity will be presented in the context of the narrative structure resembling a loop due to its metafictional nature and through the amalgam of various nationalities in each character. The paper ultimately strives to express the postmodern characteristics of the narrative and draw attention to the way the themes of the literary work are emphasized by such a structure, more so than if any other narrative structure had been used.
More...