Author(s): Ivan Majić / Language(s): Croatian
Issue: 5/2008
Pri analiziranju recepcije određena književnika i njegova opusa, važno mjesto zauzimaju svi kontekstualni uvjeti koji tu recepciju omogućuju. Nije stoga nevažna uloga književnih i inih medija, događaja vezanih za književnost i književnu produkciju, književnih časopisa, televizijskih i radijskih emisija, internetskih kritika, prijevoda određenog djela u druge, jezično različite sredine, itd. Svaki od tih faktora iznimno je važan kako za recepciju, tako i za percepciju samog književnog znaka koji se konstituira kao zbroj svih značenja dodijeljenih određenom književniku, djelu ili cjelokupnom opusu. U tom smislu, recepcijom se podrazumijeva organizirani i institucionalizirani prihvat i selekcija informacija (književni časopisi, novine, članci na radiju, televiziji), a percepcija obuhvaća varijabilnu predodžbu o djelu, opusu, osobi (književniku), ona je nastala više kao rezultat određenog sustava mišljenja koje pak nije prošlo kroz organizirane aparate književne recepcije i određenu književno-kritičku metodologiju, već je više bivalo podložno nasumičnom, nehotičnom, a ponekad posve hotimičnom prihvaćanju vrijednosno obojenih sudova, mišljenja, stavova i sl. Međutim, treba naglasiti da se recepcija i percepcija gotovo nikada čvrsto ne odijeljuju jedna od druge, odnosno, kada je riječ o “književnom znaku”, interferencija recepcije i percepcije uvijek je prisutna budući da načini valorizacije književnog djela nikada nisu isključivo ovisni o institucionalnoj podršci tzv. “književne kritike” i njenih aparata, već su uvijek već sudionici i onih “neslužbenih” protoka informacija koji, nimalo slučajno, nerijetko i neargumentirano i strateški efektno de(kon)struiraju institucionalni sud ili ga barem modificiraju.
More...