Author(s): Natalija Bratuljević,Katarina Živanović / Language(s): Bosnian
Ovaj izvještaj predstavlja rezultat studije izvodljivosti (u daljnjem tekstu - istraživanje) koju su inicirali Sarajevski otvoreni centar (SOC) i Fondacija CURE uz finansijsku podršku Fondacije Mama Cash. Cilj istraživanja bio je ispitati potrebe i mogućnosti osnivanja Ženskog fonda u Bosni i Hercegovini. Uobičajeno je da se međunarodni Ženski fondovi osnivaju na široko feminističkoj bazi u okviru univerzalnosti ljudskih prava s ciljem da podrže formalne i neformalne skupine žena koje su aktivno uključene u svoje zajednice. Takvi Fondovi osnažuju žene i djevojčice da budu “agentice promjene”, kako u svojim društvima, tako i na globalnom nivou. Izvorna ideja istraživanja bila je ispitati mogućnosti za osnivanje lokalnog fonda koji bi podržao razvoj organizacija koje se bave ženskim pravima, uz jednako važan cilj osiguravanja podrške nekim od najobespravljenijih skupina žena u Bosni i Hercegovini u koje spadaju Romkinje, žene s invaliditetom, LBT žene i druge. Kako bismo bolje razumjeli glavne faktore koji sprječavaju žene u Bosni i Hercegovini da ostvare svoja prava i ravnopravno učestvuju u svim sferama javnog i privatnog života, detaljno smo analizirali sve aspekte kompleksne političke strukture, pravne, administrativne, socijalne i ekonomske barijere, te smo nastojali napraviti preciznu procjenu rada vladinog i nevladinog sektora u sferi rodne ravnopravnosti. U poređenju s brojnim zemljama u regionu, Bosna i Hercegovina bila je prva u usvajanju Zakona o rodnoj ravnopravnosti, te uspostavljanju institucionalnih mehanizama za gender mainstreaming (u daljnjem tekstu - rodno osviještena politika) na svim nivoima izvršne vlasti. Međutim, poboljšanja u svakodnevnom životu žena još uvijek su minorna. Žene u Bosni i Hercegovini žrtve su višestrukih kršenja njihovih prava i suočavaju se s nevjerovatnim izazovima u ostvarivanju prava i pristupu pravdi. To se posebno odnosi na: nasilje nad ženama i djevojčicama (47% žena u Bosni i Hercegovni, starijih od 15 godina iskusile su, barem jednom u životu, najmanje jedan oblik nasilja), seksualnu i radnu eksploataciju, višestruku diskriminaciju, isključenje iz procesa odlučivanja, odsustvo glasa i zastupljenosti u političkom životu. Činjenicu da žene u Bosni i Hercegovinu nadmašuju muškarce u oblasti visokog obrazovanja zasjenjuje podatak da BiH još uvijek ima najniži nivo učešća žena u radnoj snazi Jugoistočne Evrope, od samo 37.3%1. Žene koje pripadaju marginalizovanim i ugroženim skupinama su još izloženije povredama prava, te manje informisane o postojećim sudskim i vansudskim mehanizmima za ostvarivanje prava. Prisutan je veliki strah od sekundarne viktimizacije i generalno nepovjerenje u pravni sistem. Dvadeset godina nakon rata, pravni okvir za rodnu ravnopravnost u BiH uglavnom je usaglašen s međunarodnim standardima, ali implementacija je još uvijek nedostatna, dok se i državne i nezavisne institucije suočavaju s političkim poteškoćama, nedostatkom sredstava, a nerijetko i kapaciteta. Civilno društvo još uvijek igra važnu ulogu, ali dijalog između države i organizacija civilnog društva, nažalost, nikad nije formaliziran. Ženske nevladine organizacije kao manji, ali vibrantan, dio civilnog društva, odigrale su važnu ulogu za vrijeme i nakon rata, od distribucije humanitarne pomoći preko aktivnog učestvovanja u procesu izgradnje mira i pomirenja, do pružanja pravne i psiho-socijalne pomoći, otvaranja javnog dijaloga i mobiliziranja podrške za pravne i institucionalne promjene. Danas postoji veliki broj zagovarateljica ženskih prava, posvećenih i stručnih pojedinki i organizacija, koje se bore za ravnopravnost i osnaženje žena. Naš temeljni zaključak je da postoji velika potreba i dovoljno kapaciteta unutar ženskih organizacija, i među pojedinkama, za podršku osnivanju Ženskog fonda u Bosni i Hercegovini. Fond treba njegovati najviši nivo učešća – kako bi se osigurao osjećaj pripadanja i zastupljenost različitih skupina žena kojima se nastoji pomoći. Naše je čvrsto ubjeđenje da je osnivanje takvog fonda na lokalnom nivou sljedeći korak u razvoju nezavisnog ženskog pokreta koji će se temeljiti na stvarnim potrebama žena i graditi na principima solidarnosti i jednakosti. Također vjerujemo da postojanje takvog fonda može biti katalizator novom načinu izgradnje pokreta, što će feminističku agendu vratiti u javni diskurs s obnovljenom jasnošću, energijom i uticajem. Pored predložene participacije i obnovljenih veza sa zajednicom koju zastupa, fond treba odrediti vrlo usku nišu djelovanja i razmisliti o tome kojim dodatnim vrijednostima njegovi osnivači/ce i članovi/ce mogu pridonijeti u poređenju s drugim fondacijama. Kad su korisnice u pitanju, mišljenja smo da prioritet treba biti pomoć najmarginalizovanijim i najugroženijim grupama, koje su tradicionalno isključene iz svakog procesa odlučivanja i trpe višestruku diskriminaciju i druge oblike kršenja prava. Od suštinske je važnosti spriječiti daljnje isključivanje ovih grupa od pristupa ostvarenju njihovih prava. To bi trebala biti primarna obaveza aktera civilnog društva, kao i polje iskazivanja njihove solidarnosti.
More...
