Problem obeštećenja žrtava silovanja i seksualnog nasilja tijekom rata: sudska praksa i nove zakonske inicijative
Nedostatak potpore državnih institucija, neprepoznavanje i nepriznavanje patnje žrtava seksualnog zlostavljanja u društvu te društvena stigmatizacija, često dovode do toga da same žrtve negiraju da su bile seksualno zlostavljane. U trenucima pisanja ove knjige, broj silovanih i seksualno zlostavljanih osoba na teritoriju Republike Hrvatske tijekom Domovinskog rata i dalje je nepoznat. Zabilježeno je 20-ak kaznenih predmeta za ratne zločine u kojima je dio inkriminacija bio vezan uza silovanje ili seksualno zlostavljanje. Prema navodima Državnog odvjetništva RH, Ministarstvo unutarnjih poslova utvrdilo je da postoji sumnja da su tijekom Domovinskog rata nad 182 žrtve mogli biti počinjeni ratni zločini silovanjem ili drugim oblicima seksualnog zlostavljanja. Dodatnim provjerama utvrđeno je da su neke od potencijalnih žrtava u međuvremenu preminule, neke su državnim odvjetnicima izjavile da nad njima nije bilo počinjeno silovanje niti drugi oblik seksualnog zlostavljanja koje bi bilo moguće podvesti pod neko od obilježja kaznenog djela ratnog zločina počinjenog nečovječnim postupanjem, a neke od potencijalnih žrtava otklonile su svaku mogućnost davanja iskaza. Prema evidencijama nadležnih državnih odvjetništava, ratni zločin počinjen silovanjem sigurno je počinjen na štetu samo 57 žrtava, pretežno žena. Od toga su u odnosu na 36 žrtava pokrenuti kazneni postupci koji su u različitim stadijima. Zbog kaznenog djela ratnog zločina počinjenog silovanjem osuđeno je 15 počinitelja.
More...