We kindly inform you that, as long as the subject affiliation of our 300.000+ articles is in progress, you might get unsufficient or no results on your third level or second level search. In this case, please broaden your search criteria.
In the X century, when numerous representatives of scientific and cultural life of Muslims appeared, a secret philosophical-political group Ikhwan al-Safa was formed whose members tried to ideologically oppose the central caliphate leading political set. Believing that it is imperative that Muslim society should move towards ideals established back in the VII century the prophet Muhammad, and that Umayyad and Abbasid Caliphates did not advocate those ideals, they tried in their works – published under the name of Rasa’il Ikhwan al-Safa (Epistles of the Brethren of Purity) – to clarify in detail their philosophical, social and political attitudes. The Epistles is an encyclopaedic review of almost all previously known scientific disciplines. They are 51 or 52, if we count the last one that offers a short overview of all the previous ones. In their Epistles, the Ikhwan al-Safa representatives wrote about a variety of scientific disciplines, such as philosophy, physics, astronomy, mathematics, geometry and music. Still, they did not neglect social sciences, and they extensively discussed the relationship between man and society, the role of government in the community, the issues of social justice, of bliss, the relationship between politics and religion, social life models, and many other topics. In this article we will try to look at the basic features of their social thought. It should be noted that the views of this group representatives significantly influenced the development of various scientific disciplines in Islam, and the way they worked had an impact on many theological branches such as Ismaili Muslims. In fact, in the Ismaili fortresses of Gazarhan, Lambasar, Shahdej, Tabas, and Qohestan, many historians have noted traces of covert activities of the Ikhwan al-Safa group members.
More...
In 1914, the world community had the first opportunity to get acquainted with the magnificent work of leading scientists and public figures, the famous „Report of the International Commission for investigation the causes and conducting of the Balkan wars", known as the Carnegie poll.
More...
Fragmentation of Macedonia, as a result of policies pursued by the governments in Belgrade and Athens in 1913, marked the beginning of systematic persecution against the Bulgarian. population in Vardar and Aegean part of this area.
More...
Put do nacionalne države popločan je represijom. Njegov zakon glasi: ili-ili. To znači: prema vani isključivanje, konstrukcija tuđinaca, slika neprijatelja i njihovo uklanjanje (ubijanje) u (prijetećim) ratovima; prema unutra prisilna asimilizacija, protjerivanje, zatiranje kulture i života "devijatnih" grupa, koje se ne priklanjaju "materinskom" jeziku državne istovjetnosti - napisao je Ulrich Beck, pokušavajući da odgonetne suštinu istorijske pojave nacionalne države. Naime, teško je, imajući na umu istorijsko iskustvo XIX i naročito XX vijeka, ne složiti se sa zapažanjem Mari Žanin Čalić, koja već u predgovoru svoje knjige o Jugoslaviji potencira sljedeće stanovište: „Ipak u Evropi i danas dominira jedno gledište, koje nacionalnu državu razume kao tobož prirodno agregatno stanje istorijskog razvoja i koje nastoji da nacionalne razlike i „posebne puteve“, kontigenciju i divergenciju shvati kao primarne, konvergenciju i unifikaciju nasuprot tome kao podređene procese.“ Teško je ne razumjeti protivurječan hod istorijskog razvoja u kojem carstva (kao najveće multinacionalne tvorevine) „razara ideja“ nacionalne države3 kao istorijskog ideala počev od XIX vijeka, da bi se tek stvaranjem takvih država i poslije skoro dva vijeka, utvrdilo da samo 0,5% svjetskog stanovništva živi u jednonacionalnim državama.4
More...
Od devetnaestog stoljeća do današnjih dana teče proces iseljavanja muslimanske zajednice Balkanskog poluostrva usljed ekonomskih, političkih i vjerskih razloga2. Danas muslimanske emigrante (muhadžire) možemo naći u Njemačkoj (oko 200 hiljada), Austriji (oko 50 hiljada), Francuskoj (oko 60 hiljada) Švajcarskoj (oko 30 hiljada), Danskoj (oko 20 hiljada), Holandiji (oko 25 hiljada) Norveškoj (oko 12 hiljada), Švedskoj (oko 65 hiljada), Italiji (oko 15 hiljada), Velikoj Britaniji (oko 8.000) i čak u Irskoj i Finskoj (pet stotina)3. Osim toga, u Republici Hrvatskoj, u skladu sa popisom stanovništva iz 1991. godine, živjelo je oko 40 hiljada Bošnjaka. Sličan broj njih živi u Sloveniji4. Bosanska dijaspora je, takođe, jaka izvan Evrope: u Sjedinjenim Američkim Državama (oko 300 hiljada), Australija (oko 50 hiljada) i Kanada (oko 300 hiljada). Međutim, najmanje poznata i opisana naučno, je bosanska dijaspora u Turskoj. Danas je izuzetno teško procijeniti koliko bosanskih Muslimana živi u ovoj zemlji.
More...
At present study is tried to be addressed the notion of “Turkism” and “Turkish nationalism” of Köprülü in the light of his general intellectual and academical perspective and standing. In the historical process towards the nation-state, the appealing and forming of “Turkish nationalism” in the form of both “cultural nationalism” and “political nationalism” as is represented in the public sphere is relatively embodied as an intellectual and political formation later than Ottomanism and Islamism movements. However, in the establishment process of the Republic, it relatively becomes dominant and functions as a cement for the building of a new nation-state in contrast with the other movements and to the extent the historical conditions also necessitated. In that process and the earlier period of the Republic, Köprülü renders sophisticated and deeper his notion of Turkism and Turkish nationalism by benefiting from the intellectuals like Yusuf Akçura and Ziya Gökalp besides the intellectual sources in the west. Additionally, he has a holistic concept of the history and improves a structural analyse which considers the historical events with the dimensions of the social, political, cultural and economical. His workings are formed in the wide range of the social history or historical sociology, the history of politics, cultural history, ethnography and the history of literature. He also takes into consideration together the “structure” and “change”. For Köprülü, the history has not any worth solitary and in itself. His main aim at dealing with the history and historical is not to do a pure historiography, but “to connect the social act to the thought” and find answer to the questions within the historical conditions of his period by creating a historical awareness. His nationalism notion also is a product of approach that grounds on territorial and historical one rather than racist and ethnical one.
More...
Za bilo koju zajednicu da bi bila u mogućnosti da se oblikuje kao ljudi, nacija, mora imati određene povezane elemente: zajednički jezik, prošlost, budućnost, sudbinu, narodnu kulturu, vrijednosti, ukuse, krajolik (Lowenthal 1996: 63). U doba nacionalizma, pored ovih osnova, potrebni su heroji i neprijatelji. Prvi doprinose pozitivnoj slici određene nacije, osjećaj razlikovanja, hrabrosti i veličine. Heroji su prikazivali najbolje ili najpoželjnije kvalitete nacije, dok su neprijatelji bili njihova suprotnost. Ako su heroji izdržali u prošlosti za ono čemu danas težimo, njihovi neprijatelji predstavljali su sve što je bilo grozno, zlo i podmuklo. Heroji i neprijatelji doprinijeli su prikazivanju linije razdvajanja između Nas i Njih.
More...
Kao što je poznato današnji teritorij Crne Gore bio je pod osmanskom vlašću četiri stoljeća. Osmansko carstvo figuriralo je kao islamska država gdje se primijenjivalo islamsko, tj. šerijatsko pravo. Ono je tokom višestoljetne vladavine, kod domaćeg stanovništva formiralo određenu pravnu svijest i običajno pravo. Iako je Opšti imovinski zakonik donešen i zvanično proglašen 1888. godine, njegov autor Baltazar Bogišić, petnaest godina je prikupljao pravne običaje u staroj Crnoj Gori, Hercegovini, južnoj Dalmaciji i području Skadarskog pašaluka. Sve su to prostori kojima su, kraće ili dulje, vladali Osmanlije i ostavili traga u pravnim običajima spomenutih prostora. Dakle, postojeći pravni običaji poslužili su kao građa i pravni osnov Baltazaru Bogišiću za izradu Opšteg imovinskog zakonika. On nije utvrđivao niti istraživao porijeklo pravnog običaja. Za njega je bila važna činjenica da dotični pravni običaj egzistira u narodu, primjenjuje se i da je dio pravne svijesti lokalnog stanovništva. Šerijatsko-pravne ustanove koje su se etablirale u običajno pravo lokalnih zajednica na Balkanu, pa i u Crnoj Gori, ponekad su zadržale svoj arapsko-osmanski naziv, ili su nazvane jezikom lokalnog stanovništva. Ovaj rad ima za cilj istražiti koje su šerijatsko-pravne ustanove i propisi imali utjecaja na Opšti imovinski zakonik za Crnu Goru.
More...
Balkan je veliko civilizacijsko raskršće, kolijevka različitih kultura, region kontakata i kontrasta između hrišćanstva i islama, Istoka i Zapada, ali i metafora stalnog cijepanja i sudaranja. To je polje napetosti i nedovršene historije, “etničkih koktela” (Z. Bžežinski) i “nesavršenih političkih granica” (S. Huntington). Razumijevanje historije naroda i života na Balkanu, primarno je vezano za znanje o geografskoj prirodi ovog dijela Evrope. Čovjek sa Zapada doživljavao je Balkan dugo sa nelagodom, kao “nešto drugo” što nije, i pored svega, sastavni dio Evrope. Zapadnjaci su dugo balkanske zemlje, shodno jednostavnim klišeima, tretirali neistraženom, egzotičnom zonom koja odvaja superiornu evropsku civilizaciju od mističnog Orijenta, u kojoj su, uz odsustvo duhovnih vrijednosti, bili markirani surovi vitalitet i stalni nemiri.1 Stvoreni su stereotipi o Balkanu kao središtu zla, “imaginarnom vrtlogu, koji u sebi guta, ili poništava sve evropske i svjetske ideje”, gdje se iskompleksirani narodi boje slabijih a prijete jačim.
More...
The article summarizes the main opinions on the Macedonian issue spread between the twoworld wars among French political observers and experts on the Balkans.
More...
The analysis examines the nature of the political system of the Republic of Macedonia - it presents the level of its democracy (polyarchic) in comparative historical perspective(within the last decade).
More...
The article presents the legal and purely professional activity of one of the founders of the IMARO - Dame Gruev.
More...
This study traces the development of relations between the Internal Macedonian-Adrianople Revolutionary Organization (IMARO) and specifically one of its creators - Damyan Gruev and the winners of the Serbian national idea in Macedonia, carried out in the form of educational and armed propaganda at the end of XIX and early XX centuries.
More...