Ponovno zamišljajući Jugoslaviju, rekonstituišući Bosnu
Posljednjih dvadeset godina raspad bivše (druge) Jugoslavije bio je strašno i naširoko diskutovana tema, kako među širom publikom tako i u naučnim krugovima, kod nas kao i na Zapadu. Činjenica da je multikulturalni projekat Jugoslavije, koji je dugo uživao širok međunarodni ugled, eksplodirao s tolikom količinom nasilja iznenadila je, ne samo većinu onih koji su živjeli u njoj nego i one koji su to posmatrali sa strane. Mnogima na Zapadu sukob je probudio stare predrasude o Balkanu kao simbolu drugosti – području uronjenom u mitologiju i vjekovnu mržnju, predodređenom za konstantne etničke sukobe. Uostalom šta očekivati od prostora koji su čak proizveli i novu riječ u engleskom rječniku – balkanizacija – pogrdan termin koji označava teritorijalno usitnjavanje i podjelu bez kraja, plemenske obračune i stalni etnički konfl ikt. Balkan je na Zapadu posljednjim jugoslovenskim sukobom tako učvrstio reputaciju nestabilne i eksplozivne smjese, bureta baruta koje može eksplodirati svakog momenta, koja je možda najbolje sažeta u poznatoj Čerčilovoj rečenici da “Balkan može proizvesti više istorije nego što je može progutati.”
More...