Cookies help us deliver our services. By using our services, you agree to our use of cookies. Learn more.
  • Log In
  • Register
CEEOL Logo
Advanced Search
  • Home
  • SUBJECT AREAS
  • PUBLISHERS
  • JOURNALS
  • eBooks
  • GREY LITERATURE
  • CEEOL-DIGITS
  • INDIVIDUAL ACCOUNT
  • Help
  • Contact
  • for LIBRARIANS
  • for PUBLISHERS

Filters

Keywords (228)

  • BiH (33)
  • LGBT (13)
  • discrimination (11)
  • human rights (10)
  • report (6)
  • transgender (6)
  • LGBT community (5)
  • violence (5)
  • BiH (5)
  • LGBT community (5)
  • human rights (5)
  • LGBT issues (4)
  • LGBT population (4)
  • education (4)
  • equality (4)
  • gender identity (4)
  • homophobia (4)
  • media (4)
  • Croatia (3)
  • LGBTI (3)
  • Slovenia (3)
  • anti-discrimination (3)
  • guide (3)
  • hate crimes (3)
  • hate speech (3)
  • health care (3)
  • institutions (3)
  • judiciary (3)
  • law (3)
  • legal regulation (3)
  • media reporting (3)
  • research (3)
  • same-sex union (3)
  • sexual orientation (3)
  • transphobia (3)
  • Bosnia and Herzegovina (3)
  • rights and freedoms (3)
  • 2017 (2)
  • LGBT glossary (2)
  • LGBT rights (2)
  • LGBTI persons (2)
  • Montenegro (2)
  • activism (2)
  • bisexual (2)
  • cantons (2)
  • civil society (2)
  • coming out (2)
  • demographic composition (2)
  • economic position (2)
  • elections 2014 (2)
  • findings analysis (2)
  • gay (2)
  • gender (2)
  • hate crime (2)
  • hate speach (2)
  • intersex persons (2)
  • legal framework (2)
  • monitoring (2)
  • needs (2)
  • political ideology (2)
  • political participation (2)
  • political parties (2)
  • pride (2)
  • psychological well-being (2)
  • social work (2)
  • transsexuality (2)
  • LGBTI persons (2)
  • hate crimes (2)
  • homophobia (2)
  • political parties (2)
  • positive practices (2)
  • LGBTI (1)
  • institutions representatives (1)
  • recommendations (1)
  • 2014 (1)
  • 2018-2019 (1)
  • BiH politics (1)
  • Bosnia and Herzegovina (1)
  • Council of Europe Committee of Ministers (1)
  • Criminal acts (1)
  • More...

Subjects (48)

  • Gender Studies (61)
  • Human Rights and Humanitarian Law (48)
  • Law, Constitution, Jurisprudence (34)
  • Social differentiation (31)
  • Civil Law (16)
  • Sociology (12)
  • Media studies (10)
  • Communication studies (10)
  • Politics (9)
  • Criminal Law (9)
  • Evaluation research (9)
  • Health and medicine and law (9)
  • Social Norms / Social Control (8)
  • EU-Legislation (7)
  • Education (6)
  • Civil Society (5)
  • Criminology (5)
  • Public Administration (4)
  • Government/Political systems (4)
  • Studies in violence and power (4)
  • Family and social welfare (4)
  • Demography and human biology (4)
  • Victimology (4)
  • Governance (3)
  • Electoral systems (3)
  • Social development (3)
  • Constitutional Law (2)
  • Labor relations (2)
  • Politics and law (2)
  • EU-Accession / EU-DEvelopment (2)
  • Ethnic Minorities Studies (2)
  • Socio-Economic Research (2)
  • Geography, Regional studies (1)
  • International Law (1)
  • Lexis (1)
  • International relations/trade (1)
  • Security and defense (1)
  • Welfare systems (1)
  • Politics and communication (1)
  • Politics and society (1)
  • School education (1)
  • Clinical psychology (1)
  • Methodology and research technology (1)
  • Welfare services (1)
  • Migration Studies (1)
  • Sociology of Politics (1)
  • Sociology of Law (1)
  • Identity of Collectives (1)
  • More...

Authors (45)

  • Emina Bošnjak (28)
  • Vladana Vasić (21)
  • Saša Gavrić (13)
  • Lejla Huremović (7)
  • Jasmina Čaušević (6)
  • Edita Miftari (6)
  • Jozo Blažević (6)
  • Damir Banović (5)
  • Kristina Ljevak (5)
  • Darko Pandurević (5)
  • Edina Sprečaković (4)
  • Naida Kučukalić (4)
  • Mariña Barreiro (4)
  • Sandra Zlotrg (3)
  • Aida Spahić (3)
  • Boris Krešić (3)
  • Amar Numanović (2)
  • Zlatiborka Popov-Momčinović (2)
  • Natalija Petrić (2)
  • Mia Slavik (2)
  • Jasenka Kapetanović (2)
  • Fedra Idžaković (2)
  • Dajana Cvjetković (2)
  • Author Not Specified (1)
  • Gordana Bosanac (1)
  • Jordan Maze (1)
  • Adelita Selmić (1)
  • Dalila Mirović (1)
  • Senita Džigal (1)
  • Slavoljupka Pavlović (1)
  • Saša Savičić (1)
  • Dina Bajraktarević Pajević (1)
  • Alexander Mennicke (1)
  • Sadžida Tulić (1)
  • Filip Andronik (1)
  • Predrag Govedarica (1)
  • Adnan Kadribašić (1)
  • Delila Hasanbegović (1)
  • Inela Hadžić (1)
  • Goran Selanec (1)
  • Masha Durkalić (1)
  • Aida Spahić (1)
  • Filip Kocevski (1)
  • Adorjan Kurucz (1)
  • Isidora Isakov (1)
  • More...

Languages

Legend

  • Journal
  • Article
  • Book
  • Chapter
  • Open Access

Search results for: Ljudska prava in Series Title

Result 61-63 of 63
  • Prev
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
“Ko smo mi da sudimo drugima?”

“Ko smo mi da sudimo drugima?”

Ispitivanje javnog mnijenja o stavovima prema homoseksualnosti i transrodnosti u Bosni i Hercegovini

Author(s): Zlatiborka Popov-Momčinović / Language(s): Bosnian / Publication Year: 2013

Istraživanje javnog mnijenja u BiH na temu homofobije provedeno je tokom maja mjeseca 2013. godine na reprezentativnom stratifikovanom uzorku od 1010 ispitanika_ca, s ciljem utvrđivanja stepena homofobije u bh. društvu. Ciljevi istraživanja su saznajni i pragmatički, jer se, osim što se dobija uvid u opću strukturu ispitivane pojave i njenu eksplanaciju, otvaraju mogućnosti za različite oblike aktivnosti s ciljem smanjenja stepena homofobije u društvu. Glavni rezultati istraživanja ukazuju da, generalno, postoji nizak stepen senzibilizacije opće populacije prema LGBT osobama – mali broj poznaje probleme sa kojima se ova populacija susreće kao i zakonsku regulativu koja se odnosi na ovu oblast. No, mogu se naći i rudimenti tolerantnosti budući da više od 90 % ispitanih ne bi vršilo fizičko ili verbalno nasilje nad ovom populacijom, a ¾ ga ne bi posmatralo pasivno, odnosno pomoglo bi žrtvi nasilja. Kada je o stepenu socijalne distance riječ, dobijeni su, uslovno rečeno, raspolućeni odgovori ali je stepen odbijanja ispitivanih oblika socijalne interakcije – komšijskih odnosa, poslovnih i prijateljskih – veći od njihovog prihvatanja. Istraživanje je pokazalo da su LGBT osobe najmanje prihvaćene / prihvatljive kao prijatelji, potom kao šefovi na poslu, zatim kao radne kolege i na kraju kao komšije. Iako se po skali socijalne distance komšijski odnos posmatra kao socijalno bliži u odnosu na poslovne odnose, te se, ako je određena grupa u društvu odbačena, tu dobijaju i veći stepeni socijalne distance, u slučaju našeg istraživanja to nije bio slučaj. To je vjerovatno posljedica činjenice da se komšijski odnosi mogu dijelom izbjeći, dok poslovni odnosi pretpostavljaju svakodnevnu interakciju tokom radne sedmice i svojevrsnu etiku kolegijalnosti. Prijateljski odnosi, u koju osoba ulaže čitavu svoju ličnost najmanje su prihvaćeni / prihvatljivi za naše ispitanike i ispitanice. Porodične odnose, kada se kroz njih prelomi tema seksualne orijentacije, ispitivali smo kroz prizmu interakcije roditelj–dijete budući da je riječ o dugotrajnom, emotivno prenapučenom odnosu koji traje čitav život. Rezultati pokazuju da bi roditelji pokušali da izbalansiraju odbacivanje LGBT tema iz svog porodičnog miljea, u isto vrijeme održavajući kontakt sa djetetom koje je drugačije seksualne orijentacije, različitim taktikama – daleko najčešće ubjeđivanjem, potom prihvatanjem, podrškom a na kraju i batinama. Kada je o coming outu riječ, tj. javnom manifestovanju drugačije seksualne orijentacije, tu su dobijeni odgovori koji u natpolovičnoj većini ukazuju na odbijanje. To se naročito pokazuje za ljubljenje na javnom mjestu, što je za ¾ ispitanika_ca neprihvatljivo, dok je npr. promjena spola manje neprihvatljiva (za ukupno 59,5 % ispitanika_ca), vjerovatno jer se dešava „unutar četiri zida“ (ovog puta hirurških ordinacija). No, kada je riječ o paradi ponosa, dobijeni su više nego zanimljivi podaci. Iako je u društvu stvorena lažna slika da su faktički svi građani_ke BiH protiv održavanja ove manifestacije, da u njoj vide provokaciju, naši ispitanici_e su imali podijeljeno mišljenje, što vjerovatno odražava ideološke i druge polarizacije koje postoje u društvu. Ohrabrujući je podatak da 65,7 % ispitanih smatra da homoseksualne osobe treba tretirati jednako kao sve druge građane_ke, s upozorenjem da se radi o prihvaćenosti na apstraktnoj ravni, a ne u kontekstu neke konkretne socijalne interakcije kao što je to bio slučaj kada smo mjerili stepen socijalne distance. Iako se iz istraživanja može nazreti postojanje homofobije u bh. društvu, činjenica da su na neka pitanja dobijeni pozitivniji odgovori ili je uočena podijeljenost u mišljenjima ukazuje na to da su u društvu prisutni rudimenti tolerantnosti prema Drugom i Drugačijem, koji mogu poslužiti kao osnova za dalji rad na edukaciji, senzibilizaciji svijesti i promociji vrijednosti otvorenog i tolerantnog društva. Tako je stepen obrazovanja bio najznačajniji prediktor kada je o izraženom stepenu homofobije riječ. Što su ispitanici_e obrazovaniji, to su u većoj mjeri imali pozitivnije i otvorenije stavove. To su potvrdili i dobijeni stepeni statističke značajnosti utvrđeni faktički pri svakom pitanju kada smo utvrđivali njegov odnos sa nivoom obrazovanja. Posebno je bitno podvući da su samo fakultetski obrazovani u natpolovičnoj većini prihvatali različite oblike interakcije sa LGBT osobama (komšijske, poslovne i prijateljske). Fakultetski obrazovane osobe također u većoj mjeri navode da poznaju neku homoseksualnu osobu, i ovo poznavanje u kombinaciji sa većim stepenom obrazovanja svakako doprinosi liberalnijim stavovima. Također, spol se pokazao, nakon obrazovanja, kao statistički najznačajniji faktor koji utiče na stepen homofobije. Žene su pokazale liberalnije i otvorenije stavove u odnosu na muške ispitanike, s tim da su oni u procentualnom smislu manji u odnosu na faktor stepen obrazovanja. U statistički značajnoj mjeri su pokazale manji stupanj socijalne distance prema svim oblicima socijalne interakcije koji su ispitivani, u većoj mjeri bi prihvatile seksualnu orijentaciju vlastitog djeteta i manje su sklone verbalnom ili fizičkom nasilju prema LGBT osobama, što bi, također statistički značajno, rjeđe posmatrale pasivno (iako važe, navodno, za „slabiji spol“!). Kada je o coming outu riječ, i tu su žene pokazale veći senzibilitet, s tim da za polovinu pitanja iz ove oblasti nisu dobijene statistički značajne razlike. Tik uz spol, značajan prediktor stavova bio je i tip naselja, gdje su stanovnici_e urbanih područja pokazali da imaju pozitivnije stavove prema LGBT populaciji. I na kraju, kao značajan faktor pokazala se i dob ispitanika_ca. Iz dobijenih distribucija frekvencija na postavljena pitanja, uočena je tendencija da su ispitanici_e u većoj mjeri liberalniji i otvoreniji prema LGBT osobama što su mlađi. No, razlike su u stavovima u manjem broju slučajeva bile statistički značajne nego kada je riječ o drugim sociodemografskim obilježjima, ali su faktički na svako od postavljenih pitanja ispitanici_e mlađi od 50 godina imali liberalnije stavove u odnosu na starije ispitanike_ce. Zanimljivo je da je najmlađa starosna kohorta (18–35 godina) u nekim pitanjima imala liberalnije stavove u odnosu na narednu starosnu kohortu (36–50 godina), a u nekima ne, što je svakako povezano sa manjkom znanja, iskustva, socijabilnosti (nisu roditelji, nemaju posla i sl.) ali i većom ravnodušnošću pa i otuđenjem koja odlikuje mlađe generacije. I na kraju, religioznost se pokazala kao najmanje značajan prediktor stavova budući da su u ovom kontekstu najrjeđe dobijane statistički značajne razlike, iako u procentualnom smislu osobe koje su deklarativno izjavile da nisu religiozne imaju u nešto većoj mjeri otvorenije stavove prema LGBT osobama. No, kako je religioznost složen fenomen koji se ne može mjeriti samo deklarativnim opredjeljenjem, jer ima i višedimenzionalnu i složenu praktičku dimenziju, zbog nedovoljne operacionalizacije ove varijable i činjenice da se nije pokazala statistički značajnom, nismo je detaljno analizirali sa drugim sociodemografskim obilježjima (poglavlje br. 5). Ovo istraživanje, može se zaključiti, ima veliku saznajnu kao i praktičku dimenziju. Slična istraživanja su u BiH više nego rijetka te se otvara prostor i polje za ulazak ove teme u naučni i društveni mainstream. Nadalje, jasno se očitavaju i praktičke dimenzije ovog istraživanja, jer se pokazuje da treba raditi na edukaciji, senzibilizaciji svijesti i upoznavanju sa konkretnim, realnim Drugim i Drugačijim o kojem nerijetko imamo stav, a da se s njim nismo nikad susreli u realnom životu. Naime, skoro ¾ ispitanih navodi da ne poznaje nijednu osobu homoseksualne orijentacije. Da je edukacija bitna ukazuje i izrazito veća liberalnost visokoobrazovanih, no ostaje upitno u kojoj je mjeri moguće raditi na edukaciji osoba sa izrazito niskim stupnjem obrazovanja budući da imaju ograničena znanja i slabiji kategorički aparat na koja bi se ovaj novi, drugačiji senzibilitet mogao nadograditi. No, činjenica da su žene u manjoj mjeri od muškaraca znale da navedu koji su glavni problemi homoseksualnih osoba i koji zakon reguliše ovu oblast, pri tom pokazujući veću otvorenost i senzibilnost, uključujući i spremnost da se umiješaju i pomognu LGBT osobi koja je žrtva nasilja, pokazuje da senzibilnost i osjećajnost ne idu uvijek ruku pod ruku sa kognicijom, te da postoje načini da doedukacija i rad na senzibilizaciji obuhvati sve kategorije stanovništva. Da postoje mogućnosti za promjenu stavova o LGBT osobama, pokazuju i longitudinalna istraživanja provedena u Evropi koja oslikavaju trend mijenjanja stavova građana_ki Evrope u pozitivnom pravcu. Dok su npr. sedamdesetih godina dominirali negativni stavovi, a osamdesetih ambivalentni (no opet ispod srednjeg skora, što znači nešto bliži netolerantnim opredjeljenjima), od devedesetih godina prošlog vijeka pa nadalje istraživanja pokazuju porast tolerancije i uopće prihvaćenost LGBT osoba, s napomenom da postoje regionalne evropske razlike, razlike od zemlje do zemlje u stepenu ovih promjena.

More...
Čekajući ravnopravnost 3

Čekajući ravnopravnost 3

Analiza izvještavanja štampanih medija o LGBT temama u BiH u 2012, 2013. i 2014. godini

Author(s): Sandra Zlotrg,Lejla Huremović,Kristina Ljevak / Language(s): Bosnian / Publication Year: 2015

Analiza predstavlja pregled praćenja izvještavanja o LGBT temama u štampanim medijima u Bosni i Hercegovini. Kako se tri godine zaredom pratilo medijsko izvještavanje, u ovoj medijskoj analizi će biti dat pregled svake godine, kao i poređenje, u svrhu dobijanja generalnih zaključaka i preporuka za budući rad medija. Ova analiza pruža sveobuhvatnu sliku medijskog izvještavanja za period 2012–2014. Uporedit ćemo načine izvještavanja štampanih medija od 2012. godine do danas. Svake godine pratile smo kakva se terminologija koristi, koji su stereotipi prisutni, koje se teme obrađuju, koliko se izvještava o dešavanjima u BiH u odnosu na dešavanja iz regije i svijeta te smo predstavljale negativne i pozitivne primjere. U drugom dijelu analize govorimo o terminima koji su najčešće korišteni u toku ove tri godine, te na koji način samo korištenje terminologije može da implicira stav novinara_ke u odnosu na LGBT osobe. Govorit ćemo i o tome koliko naslovi uopšte odražavaju sadržaj samog teksta. Ukazat ćemo na problem da mediji, svjesno ili nesvjesno, fotografijama, naslovima i podnaslovima izazivaju paniku. Treći dio analize predstavlja statistički pregled pisanja o LGBT temama u štampanim medijima u prethodne tri godine. Nadalje, kroz konkretne primjere date su, za svaku godinu, dobre i loše prakse medijskog izvještavanja. Na kraju analize donosimo sveobuhvatne zaključke i preporuke do kojih smo došle kontinuiranim praćenjem i analiziranjem medijskog izvještavanja u Bosni i Hercegovini.

More...
Život van zadatih normi

Život van zadatih normi

Transrodnost u Bosni i Hercegovini

Author(s): / Language(s): Bosnian / Publication Year: 2015

Publikacija koja je pred vama nastala je na osnovu druženja, učenja i saradnje Sarajevskog otvorenog centra sa transeksualnim i transrodnim osobama, budući da su se kroz intenzivan rad sama od sebe nametnula pitanja i problemi koji se tiču njihovog svakodnevnog života, tj. zdravstvenog, pravnog, društvenog i svakog drugog položaja u BiH. Posljednjih godina sve više transrodnih i transeksualnih osoba javlja nam se za razgovor, savjet ili pomoć. Uzajamnim radom sa neformalnom grupom Trans* BiH obilježili smo i javno se oglasili povodom svih važnih datuma za transrodne osobe. Također smo zajedno organizovali i regionalnu radionicu osnaživanja trans* osoba iz BiH i regiona, nakon čega je u junu 2015. godine uslijedila i prva regionalna konferencija u BiH „Dijalog o transrodnosti“ koja je okupila trans* osobe i stručnjake i stručnjakinje koje se bave ovom tematikom, a koje dolaze iz zdravstvenog, pravnog i civilnog sektora.

More...
Result 61-63 of 63
  • Prev
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4

About

CEEOL is a leading provider of academic e-journals and e-books in the Humanities and Social Sciences from and about Central and Eastern Europe. In the rapidly changing digital sphere CEEOL is a reliable source of adjusting expertise trusted by scholars, publishers and librarians. Currently, over 1000 publishers entrust CEEOL with their high-quality journals and e-books. CEEOL provides scholars, researchers and students with access to a wide range of academic content in a constantly growing, dynamic repository. Currently, CEEOL covers more than 2000 journals and 690.000 articles, over 4500 ebooks and 6000 grey literature document. CEEOL offers various services to subscribing institutions and their patrons to make access to its content as easy as possible. Furthermore, CEEOL allows publishers to reach new audiences and promote the scientific achievements of the Eastern European scientific community to a broader readership. Un-affiliated scholars have the possibility to access the repository by creating their personal user account

Contact Us

Central and Eastern European Online Library GmbH
Basaltstrasse 9
60487 Frankfurt am Main
Germany
Amtsgericht Frankfurt am Main HRB 53679
VAT number: DE300273105
Phone: +49 (0)69-20026820
Fax: +49 (0)69-20026819
Email: info@ceeol.com

Connect with CEEOL

  • Join our Facebook page
  • Follow us on Twitter
CEEOL Logo Footer
2021 © CEEOL. ALL Rights Reserved. Privacy Policy | Terms & Conditions of use
ICB - InterConsult Bulgaria ver.1.5.2118

Login CEEOL

{{forgottenPasswordMessage.Message}}

Enter your Username (Email) below.

Shibbolet Login

Shibboleth authentication is only available to registered institutions.